Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šansa za mlade
  • 28.05.2023. 09:00

Uzgoj lješnjaka - s jednog hektara prihod 27.000 KM?

Uzgoj lješnjaka u Bosni i Hercegovini, prilika je koju treba iskoristiti. Ima veliku toleranciju na temperaturne skokove, prvi plodovi dolaze nakon 3 do 4 godine.

Foto: Semin Hamzić
  • 1.485
  • 162
  • 0

Lješnjak je voćna vrsta koja ima mnogo specifičnosti, a uzgoj ove voćne vrste u našoj zemlji je na veoma niskom nivou. Daleko najveći proizvođač lješnjaka u svijetu je Turska sa oko 70% ukupne svjetske proizvodnje. Značajniji proizvođači su Italija, Španija, SAD i Grčka. Od zemalja u regionu prednjače Srbija i Hrvatska.

Ukoliko suočimo razloge za i protiv uzgoja lješnjaka, sasvim sigurno da ćemo naći mnogo više razloga koji idu u prilog tvrdnji da je podizanje zasada lješnjaka isplativa investicija. Naravno, ima i razloga zbog kojih će mnogi odustati od ove ideje, ali složit ćemo se da u poljoprivrednoj proizvodnji ništa nije lahko i ne dolazi samo od sebe.

Zahtijeva veće parcele

Većina zasada u BiH je zasnovana na ekstenzivnom tipu uzgoja tako da se veoma malo zna o pravilnom načinu uzgoja ove voćne vrste. Prije svega, treba reći da je lješnjak izrazito heliofitna biljka i da za svoj porast i plodonošenje zahtijeva velike količine svjetlosti.

Ako prilikom sadnje znamo za ovu činjenicu onda smo svjesni da nam treba veći razmak nego kod većine ostalih biljnih vrsta. Obično je on od 4,5 m do 6 m (nerijetko i više) između redova, te 3,5 m do 5 m u redu, što opet zavisi od nagiba terena, uzgojnog oblika, načina međuredne obrade i slično.

Prvi plodovi dolaze nakon 3 do 4 godine

Ovakav razmak sadnje kod zasnivanja voćnjaka zahtijeva i veće parcele što mnogim potencijalnim uzgajivačima ove kulture predstavlja problem jer su posjedi dosta usitnjeni što je i generalni problem poljoprivredne proizvodnje, jer se komasacija zemljišta u našoj zemlji ne provodi.

Iako postizanje punog roda zavisi od mnoštva faktora, kod lješnjaka prvi plodovi dolaze nakon 3 do 4 godine, a puni rod dolazi od 7 do 10 godine uzgoja što također utiče na odluku onih koji se odlučuju za podizanje zasada neke od voćnih kultura.

Prednosti uzgoja

Prednosti kod uzgoja lješnjaka u odnosu na druge voćne vrste su brojne. Sam plod se prilično lahko skladišti, nisu potrebne hladnjače niti poslije branja plodova moramo odmah pronaći kupca. Lakši način skladištenja nam omogućava da u slučaju niske cijene na tržištu možemo sačekati neko vrijeme sa prodajom proizvoda. Cijena lješnjaka nije zanemariva, a posljednjih godina se kreće od 15 do 30 KM za kilogram jezgre.

Ako uzmemo u obzir da se na 1 ha posadi oko 600 sadnica te da je neki minimalan prinos 6 kg po sadnici (50% ili 3kg očišćenog lješnjaka) te pomnožimo sa cijenom od, na primjer, 15 KM možemo zaključiti da je prihod sa pomenute površine 27.000 KM. Naravno, ovdje su uzete minimalne vrijednosti, a u računicu treba uzeti i troškove koji zavise od više faktora (mehanizacija, zaštita, radna snaga).

Plod se lahko skladišti (Foto: V. Matić)

Posljednjih godina je izražena velika potreba na svjetskom tržištu za ovim voćem, a posebno se to odnosi na konditorsku industriju. Jedan od nedostataka su i količine koje se proizvedu u našoj zemlji koje su nedovoljne da bi veliki otkupljivači mogli da ozbiljnije učestvuju na našem tržišnom prostoru.

Rađa i gdje druge kulture ne mogu

Lješnjak kao voćna vrsta ima veliku toleranciju na temperaturne skokove te je pogodan za gajenje u većem dijelu naše zemlje. Iako će na kvalitetnom zemljištu davati bolje prinose, lješnjak rađa i na zemljištima gdje većina drugih kultura ne može. Može uspijevati i na nadmorskim visinama preko 1.000 m, ali je optimalna nadmorska visina od 120 do 700m. Veoma dobro podnosi ljetne vrućine.

Carski biznis u selu Krajišnik: Iskoristili puste njive i stvorili brend

Kada je u pitanju zaštita, ona se provodi od 5 do 7 puta tokom godine što je značajno manje od ostalih voćnih vrsta (jabuka, šljiva, kruška...), što značajno utiče na troškove kod uzgoja ove voćne vrste. Samo podizanje zasada iziskuje velike troškove, ali je lješnjak dugoročna voćna vrsta koja donosi rod više od 50 godina.

Na kraju, uz stručnu pomoć, poštivanje svih agrotehničkih mjera, upornost i odgovornost, pronalazak tršišta u pravo vrijeme te zaštitu u vidu ugovora o otkupu proizvoda, možemo reći da je uzgoj lješnjaka u dugoročnoj perspektivi jedna od isplativijih investicija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U nedostatku većih udruženih proizvodnji preporuka je da se osim prodaje jezgre lješnjaka manjim otkupljivačima i potrošačima lješnjaka napravi korak dalje u vidu prerade lješnjaka u brašno, ulje i slično.


Povezana biljna vrsta

Lješnjak

Lješnjak

Sinonim: Lijeska | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od decembra do marta.... Više [+]

Tagovi

Lješnjak Uzgoj lješnjaka Podizanje nasada Investicija Isplativost Voćnjak


Autor

Semin Hamzić

Više [+]

Dipl. ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u finansijskom sektoru, zaljubljenik u voćarstvo

Izdvojeni tekstovi

KLUB

#RuralFoto #Selo
Mali dječak učesnik u prikupljanju sijena hrane za domaće životinje za nadolazeći zimski period.