Dosadašnja praksa pokazala je da je gajenje čačanskih selekcija i sorte stenlej mnogo uspješnije, ukoliko se tokom prvih godina obavlja polaganje grana. Kod spomenutih sorti se grane prilikom rasta formiraju pod oštrim uglom, pa se pod teretom roda lako očenjavaju.
Obaranje grana je u današnje vrijeme obavezna agrotehnička mjera za sve proizvođeče, ukoliko se žele uspješno baviti voćarstvom i da njihov zasad brzo i redovno plodonosi. Kako objašnjava diplomirani inženjer voćarstva Srđan Stanojlović, obaranje grana se provodi i kod koštičavog voća, a naročito kod novih sorti šljiva i trešanja. On tvrdi da je dosadašnja praksa pokazala da je uzgajanje čačanskih selekcija (čačanska rodna, čačanska ljepotica, pa i čačanska najbolja), a zatim i sorte stenlej, mnogo uspješnije, ukoliko se tokom prvih godina obavlja polaganje grana. Kod spomenutih sorti se grane prilikom rasta formiraju pod oštrim uglom, pa se pod teretom roda lako očenjavaju (cijepe na pup – okce).
Da se to ne bi dešavalo, napominje Stanojlović, kod šljive se u prvoj godini nakon sadnje razvode prve, odnosno skeletne grane. One se razvijaju pod izraženo oštrim uglom. Razvođenje (povećanje ugla) radi se vrlo jednostavno: čačkalicama, rasponcima od drveta, metala ili plastike, štipaljkama, tegovima, konopom ili na neki drugi način. Sve se to čini da bi ugao razvođenja prešao 45 stupnjeva. Optimalno razvođenje mladih lastara je pod uglom 65-70 stepeni, a kasnije i teret roda dodatno obara granu.
Stanojlović napominje da se razvođenje mladih lastara obavlja kod mladih voćaka i to od kraja maja do sredine juna, pa nadalje - vrijeme završetka intezivnog rasta lastara i prelazak u sekundarnu građu ljetorasta. Tako se postiže povećano formiranje cvjetnih pupoljaka u prvim godinama, pa samim tim biljka ranije stupa u rodnost, dok skeletne grane u osnovi dobro srastaju, pa ne dolazi do njihovog očenjavanja pod teretom roda. Primjenom ove mjere i pravilnom rezidbom, postiže se regulirana i zadovoljavajuća rodnost, kao i visok kvalitet plodova i dug vijek našeg zasada.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor