Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Borovnica
  • 07.08.2022. 10:30

Novi trend gajenja borovnice - u plasteniku?

Gajenje borovnice u plasteniku gotovo da podrazumijeva tehnologiju gajenja u saksijama sa supstratom.

Foto: PSSS
  • 153
  • 58
  • 0

Novi trend u gajenju borovnice je premještanje proizvodnje sa otvorenog polja u zaštićeni prostor, plastenike, staklenike, visoke tunele. Razlog tome su uglavnom klimatske promjene, učestalost gradonosnih padavina, olujnih nepogoda i previsoko zračenje.

"Postoje iskustva sa gajenjem borovnice pod protivgradnom mrežom koja značajno modifikuju mikroklimatske uslove u proizvodnom prostoru biljaka i na taj način posredno utiču na njihova biološka svojstva. Austrijanci koriste 'Rain cap', koji čine tri pokrivke - protiv grada, kiše i insekata" kaže savjetodavac Radmila Koprivica i dodaje da toga na našim prostorima još uvijek nema.

Favorizuje se zaštićen prostor 

Gajenje u plastenicima je najnoviji trend i pravi izazov u proizvodnji borovnice, jer je ova tehnologija gajenja još u sferi ispitivanja kod nas, a čak i u svijetu. Temperatura zraka u plastenicima i bez dopunskog zagrijevanja može biti viša za 10 i do 20 stepeni Celzijusa nego vanjska, a i temperatura zemljišta, odnosno supstrata povećava se za četiri do osam stepeni.

Je li borovnica najisplativija voćna kultura u BiH - saditi ili ne?

"Na osnovu ovoga možemo zaključiti da je i bez dopunskg grijanja moguće dobiti ranije zrenje za sedam do 21 dan. U savremenim plastenicima sa sistemom za dopunsko zagrijavanje, sistemom za regulaciju mikrolime, kao što je vlažnost i sunčevo zračenje, prinudnu ventilaciju možemo dobiti ranije zrenje i do dva mjeseca, povećanje prinosa i krupnoće ploda, poboljšanje nutritivnog kvaliteta ploda", kaže stručnjak i dodaje da u svakom slučaju dobijamo plodove van sezone, kada nema svježe borovnice u ponudi, a samim tim i cijena je znatno veća.

U plasteniku, kao i u saksiji

Gajenje borovnice u plasteniku gotovo da podrazumijeva tehnologiju gajenja u saksijama sa supstratom.

"U plastenik možemo da smjestimo i do 100 biljaka na 100 metara kvadratnih i matematika je tu jasna - prinosom od četiri kilograma po žbunu sa jednog ara u plasteniku možemo da dobijemo 400 kilogrma plodova, koje ćemo da prodamo po većoj cijeni jer ćemo dobiti plodove van sezone", naglašava.

Novom tehnologijom se menja mikroklima

Jedan od prvih proizvođača borovnice u Mladenovcu (susjedna Srbija, op.ur.) je Aleksandar Milić, koji se više od 15 godina bavi proizvodnjom borovnice. Ove godine je odlučio da se oproba i u plasteničkoj proizvodnji borovnice.

U plastenicima na poljoprivrednom gazdinstvu Milić u selu Šepšin, zasupljene su tri sorte - Djuk, Huron i Draper. Imajući u vidu da se radi o novoj tehnologiji pratili smo efekat izmijenjene mikroklime u plasteniku na prinos, fizičke i hemijske osobine ploda borovnice, sorti Draper i Huron, koje su u IV vegetaciji.

Žbunovi su posađeni u saksije od tvrde plastike, specijalno dizajnirane za uzgoj borovnice, zapremine 25 litara. Saksije su napunjene supstratom marke Legro i postavljene na podlogu od agrotekstila. U plastenicima je konstantno vršeno mjerenje temperature i vlažnosti zraka, a regulacija mikroklime vršena je provjetravanjem. Sa gornje strane plastenici su premazani specijalnom emulzijom koja smanjuje UV zračenje.

I bez dopunskog grijanja moguće je dobiti ranije zrenje za sedam do 21 dan

Sva đubriva su primjenjivana fertigaciono (kroz sistem za navodnjavanje), uz pomoć dva ubodna kapljača po saksiji. Vršena je provjera i podešavenje pH i EC vrijednosti vode i rastvora đubriva. Izbor i norme đubriva određivani su prema sadržaju hranljivih elemenata u supsratu, pH vrijednosti supstrata, starosti biljaka, zahtjevima prema hranljivim elementima po fenofazama i opterećenosti rodom. Uz svaku prihranu dodavan je kompleks mikroelemenata. Osim fertigacione prihrane u fazi do zrenja plodova urađeno je osam tretmana amino kiselinama.

"Prvi obojeni plodovi pojavili su se 12. maja, iako nije forsirano ranije zrenje i plastenici su intenzivno provjetravani da bi temperature bila približna vanjskoj. U sva tri plastenika berba je završena za 12 dana u tri berbe, zahvaljujući ujednačenom zrenju plodova, a visoke temperature su doprinijele ubrzanom zrenju", kaže ovaj stručnjak za voćarstvo.

Dobijeni rezultati prinosa, fizičkih i hemijskog sastava ploda u plasteničkoj proizvodnji, 26. 06. 2022. godine, na lokaciji PG Aleksandra Milića u Šešinu:

Sorta Draper

  • prosječan prinos po žbunu 3,73 kilograma;
  • prosječna masa bobica 2,85 grama;
  • prosječan kalibar plodova 18,9 milimetara;
  • procenat rastvorljive suhe materije u plodu 13,2-13,9.

Sorta Huron:

  • prosječan prinos po žbunu 2,78 kilograma;
  • prosječna masa bobica 3,98 grama;
  • prosječan kalibar plodova 22,6 milimetara;
  • procenat rastvorljive suhe materije u plodu 13,6-14,3.

Kako se mjeri?

Prosječan prinos po žbunu određen je mjerenjem težine ubranih plodova na digitalnoj vagi i sumiranjem prinosa iz svih berbi. Prosječna masa bobica određena je mjerenjem uzoraka iz svake berbe na digitalnoj vagi. Kalibar ploda određen je mjerenjem uzoraka iz svake berbe digitalnim šublerom. Procenat rasvorljive suhe materije određivan digitalnim spektofotometrom. 

Koprivica kaže da su ostvareni prinos po žbunu u IV vegetaciji (žbunovi još nisu ušli u punu rodnost), masa, veličina plodova i procenat rastvorljive suhe materije pokazali da proizvodnja u plasenicima utiče pozitivno na fizičke i hemijske osobina ploda.

"Na PG Milić je cijeli prinos bio u ekstra i premijum kvalitetu, a dobijeni rezultati ukazuju da slijedeće godine, kada borovnica stupi u punu rodnost možemo očekivati veće prinose po žbunu i preko četiri kilograma, bez umanjenja kvaliteta plodova", dodaje ona.

Plastenička proizvodnja može biti uspješno primijenjena u zasadima sa ciljem optimizacije tehnologije gajenja borovnice bez negativnog uticaja na kvalitet ploda. Iz svega navedenog možemo zaključiti da poštovanjem preporuka vezanih za optimizaciju tehnologije gajenja u zaštićenim prostorima se pruža mogućnost ostvarivanja intenzivne i visoko profitabilne proizvodnje borovnice.


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Raširena je pretežno u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i... Više [+]

Tagovi

Borovnica Uzgoj borovnice Borovnica u saksiji Borovnica u plasteniku Radmila Koprivica Aleksandar Milić


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva