Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kalkulacija o borovnici
  • 18.07.2022. 09:00

Je li borovnica najisplativija voćna kultura u BiH - saditi ili ne?

Stručnjaci procjenjuju da se, barem pet narednih godina, može očekivati dobra cijena. No, investicije su velike. Šta je s otkupom?

Foto: Bojan Kecman
  • 558
  • 108
  • 0

Borovnica je, trenutno, voćarska kultura koja ima najveći trend povećanja površina u Bosni u Hercegovini. Isto tako, ona postiže najvišu otkupnu cijenu, od svih vrsta voća, trenutno oko 14 KM/kg. Međutim, kako i u ovom slučaju mnogo toga nije definisano, proizvođači se susreću s brojnim problemima. 

Najveći su nedostatak ozbiljnih otkupljivača, nepovezanost i nesloga u vezi s otkupnom cijenom. Stručnjaci procjenjuju da se, barem pet narednih godina, može očekivati dobra cijena. Da ne bude zabune, i oko njih ima mnogo posla, ali je profit veći nego kod ostalih kultura.

Za sada, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, nema značajnijeg izvoza borovnica iz BiH u ostale zemlje što znači da još nije došlo do zasićenosti domaćeg tržišta.

Ni sadi, ni ne sadi

Bojan Vidović iz Starog Martinca kod Srpca, borovnicu uzgaja na pola hektara. Može se reći da je velikim dijelom zaslužan rast površina pod ovom kulturom. Mnogima je pomogao da podignu plantaže, no više to ne želi raditi.

Vidović na svojoj plantaži (Foto: Naša borovnica)

"Naljutio sam se na borovničare, ne podižem im više zasade i ne vodim proizvodnju. Iskopao sam sebi jamu, jer mi oni sada ruše cijenu. Odsjekao sam granu na kojoj sjedim računajući da ćemo biti složni, da su borovničari ljudi koji su malo isprofilisaniji i obrazovaniji i da ćemo moći zajedno da nastupimo na evropskom tržištu. Ali, od toga nema ništa”, ljutito odgovara.

Razočarala ga je, dodaje, činjenica da se i u ovoj proizvodnji mnogi vode filozofijom samo da komšiji crkne krava. Na njegovoj plantaži je 1.500 sadnica. Kada je riječ o prinosu, ima kontinuitet u rodu. Inače, najveće površine pod ovom vrstom su u zapadnom i centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Za sada je to, na području Srpca, nešto više od četiri hektara.

Vidović očekuje trend rasta, ali je vrlo diskutabilno u kojoj mjeri jer je borovnica skupa za ulaganje: "Ove godine smo imali 14 novih proizvođača. Iskreno, ne vidim, ako se bude širilo, da će to biti dobro za ostale. Nema ozbiljnog otkupljivača, to je prva stvar, zatim nisu spremni na saradnju i bilo kakvo udruživanje. Ne znam kakav bih savjet dao. Ni sadi, ni ne sadi."

Učenje zanata

Jedan od novih proizvođača koji su, u ovoj godini, posredstvom Jedinice za koordinaciju projekata u poljoprivredi, GLS Klastera i Vidovića, podigli svoj zasad je Radenko Malešević iz Ramića kod Banjaluke. Posadio je 400 sadnica i kaže kako je tek počeo da uči i shvata kakva je ovo biljka jer uzgaja i krušku, pa mu je potrebno vrijeme da uđe u zanat.

"Redovno ih štitim, prihranjujem, zalijevam. Stavio sam kompost i piljevinu oko njih i ako Bog da, biće sve u redu. Najteže je riješiti korov  jer probija se i kroz piljevinu i sječku. U ovu priču sam ušao jer se nadam da ću imati profit od toga. Najvažnije je da nema grada i suše, ostalo se može srediti", ističe Radenko.

Bez navodnjavanje ne može da opstane, kaže Popović

I Banjalučanin Aleksandar Popović podigao je zasad od dva duluma, u Kadinjanima kod Laktaša. Proputovao je cijeli svijet i na kraju se odlučio baviti ovim uzgojem, za kojeg smatra da ima svijetlu budućnost.

"Višegodišnja je biljka i ima dobru cijenu. Sve sam odradio što je trebalo za podizanje zasada, a nedavno sam riješio i navodnjavanje jer bez njega, borovnica ne može da opstane", govori Aleksandar.

Ne treba isključivati mogućnost da dođe do prezasićenja tržišta i manjih otkupnih cijena, kao što je prije nekoliko godina bio slučaj s malinama. Međutim, olakšavajuća okolnost je što u našim krajevima ona ranije dolazi u zrenje, u odnosu na onu iz Poljske i ostalih zemalja koje su veći proizvođači, pa nema velikog pritiska, odnosno, uvoza.

Marifetluci otkupljivača

Važno je prozreti marifetluke otkupljivača. Prema savjetu iskusnog borovničara Vidovića, budući proizvođač mora prvo da zna sve ovo ranije navedeno - kakvu biljku proizvodi, kakve uslove ima, a kakve borovnica zahtijeva, ali i šta će s dva vagona ploda koje proizvede s hektara.

U ovoj državi, napominje, niko nema ništa sigurno. On svojim kupcima plasira oko 80 posto ploda. To su oni trgovci koji godinama s njim sarađuju, ali za nove nema mnogo strpljenja. Kaže da ne daje robu onima koji pokušaju da ga ucjenjuju i skinu cijenu.

Robu prodaje kvalitet i stav prodavca

"Donesem robu i kažem da je 14 KM, ko hoće-hoće. Došao sam u sukob s jednim otkupljivačem koji je u Srbiji plasirao priču da otkupljuje po 6 eura u rinfuzu, a to nije tačno, plate najviše 6-7 maraka. Jedan iz Bugojna plaća 5 KM, istim onima kojima je prodao lošu sadnicu", precizira.

Upozorava da je tržište nedefinisano, neizvjesno, nesigurno i nepouzdano. Prije nekoliko godina su ga, dodaje, “bukvalno naprašili” kada je na Banjalučkoj tržnici rekao da je borovnica 8 maraka, ali se u konačnici izborio da cijena bude onolika koliko on kaže.

"Ne mogu svi da kupe, jer ja neću svakome da prodam. Robu prodaje jednim dijelom kvalitet, a drugim stav prodavca. Ako sami ne vjerujete u ono što radite, onda od toga nema ništa. Proizvođač se boji da kaže da je 14 KM, kako će prodati kada ne smije ni da izusti",  zaključuje Vidović.

Od sadnice do prinosa

Ova kultura izbjegava proljetne mrazeve, a "mana" joj je što je investicija u podizanje zasada skupa za većinu proizvođača. Ako uzmete dobre sadnice, već u drugoj godini nakon sadnje možete da očekujete rod, a kasnije, prinose po grmu i do sedam kilograma.

Najviše vremena u uzgoju borovnica troši se na čupanje korova jer se ne smiju koristiti herbicidi. Zato stručnjaci savjetuju da se treba krenuti, za početak, s manjim površinama, pa ako se isplati, saditi više. Ni berba nije laka jer traje mjesec dana, pa i više ako je u zasadu više sorti. 

Zemlja mora biti izdignuta pa se prave bankovi

Najvažnija mjera prilikom podizanja novih zasada, uz nabavku kvalitetnih sadnica, je priprema zemljišta. Važno je i da je u sistemu uzgoja na otvorenom, tlo u kojem raste korijen rastresito, jer je ovo nježna biljka, a korjenove dlačice prodiru do 40 centimetara dubine.

Kako se sadi borovnica?

Zemlja mora biti izdignuta, odnosno, prave se bankovi i biljke moraju biti barem 30 centimetara iznad površine, kako ne bi došlo do asfiksije, tj. gušenja korijena uslijed viška vlage.

I u ovom vidu uzgoja, korijen oko sebe mora imati treseta, piljevine, sječke, iglica, a sistemom za navodnjavanje i prihranom preko lista, biljka se opskrbljuje makro i mikro elementima. 

Noviteti u proizvodnji

Kao i u ostalim granama voćarstva i kod borovnica se skoro svake godine uvode noviteti u proizvodnji. Pravilnom i uravnoteženom ishranom mogu da se postignu prinosi i do osam kilograma po sadnici. Ovo je slučaj ako se gaji na otvorenom.

Postoje i novi načini uzgoja. U posudama s izbušenim dnom, tzv. škafovima, koji se dijelom ukopavaju u zemlju, gdje se mogu postići prinosi do četiri kilograma, ali ovaj vid uzgoja koji je postao popularan posljednjih godina, nije dao zadovoljavajuće rezultate. 

U svijetu je trenutno sve popularniji uzgoj borovnica u jež saksijama. Razlika između njih i škafova je u tome što korijen dolazi do zidova škafova i uvrće se nazad dok kod jež saksija korijen neće izlaziti van jer su, osim dna, i zidovi s rupama. Tako se korijen neće osušiti ni ugušiti od prevelike vlage. 

Prinos po grmu može biti i do sedam kilogram

Prinos u jež saksijama nešto je veći u odnosu na škafove i po jednom dulumu može da se “poslaže“ 330 saksija, u zavisnosti od njihove veličine. Jedna saksija od 50 litara s PDV-om košta oko 10 maraka.

Rezidba ključna 

Rezidba borovnice škakljiv je posao i zahtjeva mnogo truda i razmišljanja jer nije svejedno hoće li na stablu ostati tri, pet ili sedam kilograma plodova. Suština je u tome da se ostavi osvijetljena unutrašnjost sadnice, da se rodne grančice dužine, minimalno 15 centimetara, ostave, a sve kraće odsijeku.

Prošlogodišnji prirasti, koji izgledaju slično vodopijama na jabučastom i koštičavom voću i na sebi nemaju rodne pupove, skraćuju se na 20-30 centimetara iznad zemlje, na bočni pup, kako bi se brže razvijali, odnosno, granali i mijenjali za nekoliko godina stare, izrođene grane. 

Deblje rodne grane koje zagušuju sredinu biljke se režu, ali samo poneka, dok se od dvije rodne grančice siječe ona koja ide prema drugoj biljci, da ne bi došlo do preklapanja grančica.

Kalkulacija troškova

Ulaganja po hektaru iznose oko 55.000 KM, ako u to računamo obradu zemljišta, sadnice, kompost, treset, piljevinu, drvenu sječku i protivgradnu mrežu koja će, ne samo da štiti stabljike od grada već i kasnije od ptica koje znaju da naprave veću štetu na plodovima. Otplata investicije može da se očekuje od četvrte ili pete godine.

Obavezno osigurati navodnjavanje

Prije same sadnje treba izvršiti obradu zemljišta, koja podrazumijeva više agromeliorativnih mjera:

  • Uništavanje korova, 
  • Nivelisanje i ravnanje valovitih terena,
  • Acidifikacija ili kalcifikacija zemljišta,
  • Meliorativno đubrenje,
  • Duboko oranje (do dubine oraničnog sloja),
  • Površinska priprema zemljišta (drljanje, tanjiranje, freziranje) .     

Ovdje trebate računati na troškove od 1.500 do 2.000 KM/ha. Na većim površinama ravnanje se vrši teškom mehanizacijom, a u tom slučaju su i troškovi veći. Napominjemo i da uništavanje višegodišnjih korova treba početi 2-3 godine ranije. 

Za jedan hektar trebat će vam 3.000 sadnica, odnosno 300 po dunumu. Cijena sadnica se kreće od sedam do 10 KM. 

Bala supstrata zimus je bila 600 KM. Sistem za navodnjavanje košta oko 2.000 KM/ha, a mreža 35.000 - 40.000 KM. Računajte i na zaštitu, za koju treba izdvojiti minimalno 3.000 KM.

Imajte na umu i da je moguće da u narednoj sezoni, sad na jesen, sve bude skuplje.


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Raširena je pretežno u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Borovnica Uzgoj borovnica Bojan Vidović Radenko Malešević Aleksandar Popović Spoljno-trgovinska komora BiH GLS Klaster


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.