Sorta Nada je nastala hibridizacijom sorti Stanley i Scoldus, a priznata je 2012. godine. Plodovi su pogodni i za svježu potrošnju i za preradu.
Svjest o pravilnoj ishrani sve je zastupljenija kod potrošača. Zahvaljujući visokom sadržaju bioaktivnih jedinjenja i blagotvornom uticaju na zdravlje, suhe šljive se mogu okarakterisati kao biološki vrijedna namirnica, a trend rasta potražnje osušenih plodova evidentan je i na svjetskom i na domaćem tržištu.
"Od 18 sorti šljive stvorenih u Institutu za voćarstvo u Čačku, po svojim pozitivnim karakteristikama i pogodnošću ploda za različite namjene, prije svega sušenje, od novije stvorenih, posebno se izdvaja sorta Nada", kaže za Glas Zapadne Srbije dr Olga Mitrović iz pomenute naučne ustanove, u susjednoj Srbiji.
Kako pojašnjavaju na Institutu, sorta Nada nastala je hibridizacijom sorti Stanley i Scoldus, a priznata je 2012. godine.
Stablo ove šljive je slabije bujnosti sa dobrom arhitekturom i otvorenim uglovima grananja. Krošnja je srednje gustine. Obzirom na bujnost adekvatna je za zasade sa manjim razmakom sadnje. Cvjetanje je pozno. Samooplodnjom se ostvaruje 13 odsto finalno zametnutih plodova. Rano prorodi i obilne je rodnosti. Sorta je tolerantna prema virusu šarke šljive, a ispoljava blagu osjetljivost na prouzrokovače plamenjače i trulež plodova.
Plodovi su srednje krupni do krupni (40-50 gr), eliptičnog su oblika, tamno plave boje koju prekriva obilni pepeljak. Voće je atraktivnog izgleda, ukusno i dobrog kvaliteta. Mezokarp je žut, umjereno čvrst, sočan i aromatičan. Koštica je srednje krupnoće i potpuno se odvaja od mezokarpa. Sadrže u prosjeku 16,50 odsto rastvorljivih suhih materija. Udio ukupnih šećera je 11,70 odsto, a invertnih 8,35, saharoze 3,18 i 0,5 odsto ukupnih kiselina. Pogodna je kako za svježu potrošnju tako i preradu.
Jesmo li zaboravili na značaj i prednosti proizvodnje šljive?
Voćke ove sorte u našim ekološkim uslovima sazrijevaju sredinom avgusta.
"Vrlo bitna karakteristika je i da tokom procesa sušenja iz plodova ne dolazi do curenja soka. Randman sušenja je povoljan, manji od četiri, što znači da je za jedan kilogram suhe šljive u prosjeku potrebno manje od četiri kilograma svježe", objašnjava ovaj stručnjak.
Obzirom na kvalitet plodova i ostale karakteristike, očekuje se da će ova sorta u narednom periodu pronaći i zauzeti značajno mjesto i u našem sortimentu šljiva.
Tagovi
Autorica
