• Domaća šljiva
  • 30.08.2020. 16:00

Jesmo li zaboravili na značaj i prednosti proizvodnje šljive?

Podsjetimo se važnih osobina šljive i vratimo našoj kraljici voća stari sjaj. Voća koje smo neopravdano zanemarili.

Foto: Arhiva Darka Miloševića
  • 900
  • 463
  • 0

Naša kraljica voća i ambasador u svijetu u 19. vijeku - njeno veličanstvo šljiva. Iako se mnogo proizvodi u ovim krajevima, u svježem stanju se ne konzumira puno u odnosu na drugo voće. Prema nakim podacima, više koristimo južno voće. Zašto je to tako? Zapad podržava domaću proizvodnju i proizvođače, samo mi to ne radimo u dovoljnoj mjeri sa našim voćarima.

Prirodno prorjeđivanje pomoglo proizvođačima

Iako vremenske prilike tokom proljeća nisu obećavale, kasni proljetni mrazevi i učestale padavine, šljiva je dobro rodila i prinosi ranog roda su daleko od očekivanih. U toku je berba srednje kasnih sorti ovog voća.

Darka Miloševića, već prepoznatljivog voćara po kvalitetu i kvantitetu iz Tutnjevca, u Majevičkoj regiji, pitali smo za mišljenje proizvodnje ovosezonske šljive, evo šta on navodi: "Proljetni mrazevi od oko -4 C° za nas voćare predviđali su katastrofu i lošu godinu, ali na svu sreću desilo se ono što svi priželjkujemo ili ono što bi trebali uvesti kao obaveznu agrotehničku mjeru - prorjeđivanje. Dakle mraz je prorjedio broj plodova po stablu što je rezultiralo slatkim i krupnim plodovima. Na žalost takva se situacija nije desila i kod voćara Potkozarja gdje su mrazevi učinili i 100 odsto štetu. Zahvaljujući takvoj slučajnosti, prirodnog prorjeđivanja voćari Majevice su imali izuzetno krupne plodove Čačanske ljepotice i prinose preko 45 t/ha".

Na pitanje kako promovisati domaću šljivu, Darko objašnjava: "Kad nas se priča o šljivi svodi samo o proizvodnji rakije dok kad razgovaram sa Njemcima oni priču više okreću o upotrebi u svježem stanju, naročito u konditorskoj proizvodnji. Domaći marketing je posustao, bombardovani smo nutritivnim vrijednostima drugog voća, a svoje zapostavljamo. Samo putem medija i seminara možemo uticati na kupca i mijenjati mu svijest".

Cijenimo li dovoljno naše voće?

Šljiva se često smatra nekom vrstom lokalnog brenda posebno kad se pominje čuvena rakija šljivovica, te drugi domaći proizvodi od ovog slatkog i ukusnog voća.

Kvalitet domaćeg roda više se cijeni na Zapadu nego što je cijenimo mi sami. Sve više mjenajmo navike konzumiranja. Šljivu zanemarujemo, a konzumiramo neko drugo egzotično i skupo voće.

Hajde da se podsjetimo njenih nutritivnih osobina, možda će upravo naredne rečenice podstaknuti čitaoce na konzumiranje nešto većih količina.

Svaki dan po 12 šljiva za zdrav organizam

Smatra se da ako svakodnevno konzumiramo 12 šljiva dva mjeseca, značajno se snižava nivo lošeg holesterola u krvi. Šljiva ojačava kosti, njena upotreba u ishrani smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva. Ima i laksativno djelovanje (odlična je za probavu).

Posjeduje i izražene antioksidativne osobine, pomaže u borbi protiv raznih alergija, bakterija i virusa, dopronosi jačanju imunološkog sistema, a djestvo joj je i protivupalno. Takođe poboljšava rad probavnog sistema i jetre.

Miloš Bogojević: Šljiva je najbolja voćka za prostore bivše države - ona se uvijek traži i od nje se može živjeti

Novija istraživanja pokazuju da ima veliku ulogu preventivnog djelovanja na rak pluća, te da njenim redovnim konzumiranjem smanjuje se rizik od obolijevanja. Šljiva nam pomaže i kod problema sa koncentracijom, jača srce i imunitet.

Pomaže i pri održavanju kvaliteta kose i kože. Njen značaj je i u tome što ima veliki procenat vitamina C koji je važan jer vrši apsorpciju željeza u organizmu. Osim vitaminom C, bogata je i vitaminima A, E, K, B6, niacinom, folnom kiselinom. Od minerala izražen je udio željeza, bora, kalijuma, magnezijuma i bakra. Vrlo je efikasna kod skidanja tjelesne mase. Osim svježih plodova, često se konzumira i u sušenom stanju. Plodovi suve šljive imaju pet puta veće antiosidativne osobine od onih u svježem stanju.

Sorta Požegača pred izumiranjem?

Važno je napomenuti da košpica šljive sadži supstancu koja može osloboditi otrovnu kiselinu usljed djelovanja enzima u organizmu.

Šljivu ipak najviše koristimo za pripremanje poznate rakije šljivovice, te za spravljanje različitih pekmeza, džemova, marmelada, slatka, kompota i kolača.

Naša najpoznatija i neprevaziđena sorta je Požegača koja gotovo da je izgubila bitku u borbi sa virusom šarke šljive i u nekim krajevima je potpuno isčezla.


Tagovi

Uzgoj šljive Proljetni mrazevi Darko Milošević Domaća šljiva Lokalni brend Domaći rod Sušeni plodovi Sorta Požegača Rakija šljivovica Otrovna kiselina


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Dipl.ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB