Kruškin cvjetojed može da pričini veliku štetu u zasadu ako se na vrijeme ne preduzmu mjere zaštite.
Kruškin cvjetojed (lat. Anthonomus pyri) ima samo jednu generaciju godišnje ali, uz kruškinu buvu i savijača, spada u jednu od najznačajnijih štetočina ove voćne vrste. Oštećenja uzrokuju larve žute boje sa crnom glavom, koje se razvijaju i hrane u cvjetnom pupoljku.
Uništavaju cijeli pupoljak, zajedno sa tučkom i prašnicima zbog čega ne dolazi do njegovog otvaranja i razvoja. Imago je veličine od pet do sedam milimetara, smeđe boje, sa svijetlom prugom preko tijela. Na vrhu tijela nalazi se rilo pomoću kojeg polažu jaja u pupoljak i to obično u jesen.
Njihovo polaganje uočljivo je u vidu crne tačkice. Na proljeće dolazi do razvoja u larve i uništavanja pupoljaka što se prvo primjeti kao mala kap vode na crnoj tačkici u njemu, a kasnije i prilikom cvjetanja voćaka, kada su pojedini plodići razvijeni, a neki crni, odnosno, uništeni.
Iako mnogi navode da bi cvjetojed trebalo da se suzbija dva puta tokom godine, u proljeće i jesen, dovoljno je samo jedno tretiranje protiv imaga, odnosno na jesen, kako bi se spriječilo polaganje jaja. Dovoljno je da se primijene ulja poput Modrog, Plavog, Bijelog ili Crvenog ili neki insekticid, najbolje na bazi piretroida koji će ujedno da smanji i prisustvo jaja kruškine buve.
Ako se tretiranje ne uradi na vrijeme i na proljeće primijete ulazne rupice na pupoljku, dovoljna je manja doza odgovarajućeg insekticida, najbolje nekog koji djeluje i isparavanjem, da bi se potpuno uništile prisutne larve u njegovoj unutrašnjosti.
Proizvođači koji se nalaze u sistemu organske proizvodnje, osim hemijskih preparata koji su registrovani za ovaj vid uzgoja, mogu da koriste sirće sa devet ili 11 procenata alkohola, u dozi od pet litara na 400l vode, uz dodatak začina. To može biti čili paprika, ljuta mljevena paprika ili mljeveni biber, bijeli i crveni luk, rasol i rastvor pelina. Isto mogu uraditi i u proljeće, ako se pojave rupice na pupoljcima krušaka.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
