Klimatske promjene ponovo su pokazale svoje lice. U narednim godinama najveći problem proizvođačima neće biti suša, grad i olujni vjetar, već mraz.
Treći jači mraz u ovoj godini u očaj je bacio većinu voćara u Republici Srpskoj. Naročito su pogođena područja opština Gradiška, Prnjvor, Kozarska Dubica, Laktaši, Banjaluka i veći dio opštine Prijedor.
Temperatura se kretala od - 1 do -5 stepeni ispod nule, što voćke nisu mogle da izdrže. Mraz je, u većini područja, počeo oko ponoći i trajao do 8 sati ujutro. Najgore u svemu je što je voće bilo u fazi cvjetanja (jabuka) i formiranih plodića (šljiva i kruška). Upravo će rod šljiva i krušaka izostati, prve procjene govore da je šteta u područjima zahvaćenim mrazom oko 90%, dok je, prema tvrdnjama voćarskih proizvođača, moguće da će ostati nešto malo jabuka, odnosno, sorti koje su bile u punom cvjetanju.
U pogođenim krajevima koncentrisan je veći dio uzgoja voća u RS. U ostalim, od Modriče prema Bijeljini, po svemu sudeći, šteta nije toliko velika. Interesantno je da je mraz, opet, bio slabiji u višim planinskim dijelovima, u zapadnom dijelu RS dok su niže temperature zabilježene u planinskim područjima na istoku.
Voćne vrste u planinskim predjelima, najvjerovatnije će preživjeti posljednje mrazno jutro jer vegetacija, u odnosu, na ravničarske krajeve, kasni petnaestak dana.
Raniji mrazevi bili su kobni za većinu sorti breskve i kajsije. Trešnja i višnja će takođe pretrpjeti značajnu štetu, kruška i šljiva naročito, dok se jedino može očekivati nešto roda jabuka, ali je problem što je najzastupljenija sorta, Ajdared, stradala tokom prvog i drugog mraznog perioda.
Po svemu sudeći domaćeg voća će, u ovoj godini, nedostajati, a ako potraje pandemija korona virusa, izvjesno je da će voće na policama trgovina i na pijacama biti skuplje jer će se dosta vrsta morati uvoziti iz inostranstva. Trenutno, već vlada nestašica domaćih, prošlogodišnjih, jabuka. Naše hladnjače skoro sasvim su ispražnjene, a pomenuta jabuka Ajdared, uveliko se uvozi.
Klimatske promjene ponovo su pokazale svoje lice. U narednim godinama najveći problem proizvođačima neće biti suša, grad i olujni vjetar, već mraz. Zima se pomjera u proljeće i ako se nešto ne preduzme, u smislu borbe protiv mraza, prijeti veliki pad proizvodnje voća.
Samo u prošloj godini, mnogo zasada napušteno je od strane vlasnika, naročito u opštini Gradiška. Isti scenario, nakon ovogodišnjih mrazeva, izvjestan je i za ovu godinu.
Ova sezona pokazala je da orošavanje, kao način borbe protiv ove vremenske nepogode, ima dobrih strana ali je problem, što je svaki ovogodišnji mraz trajao minimalno šest sati, što iziskuje ogromnu potrošnju vode, stvaraju se ledenice koje su dugačke i više od metra, a prilikom topljenja leda, može da dođe do oštećenja cvjetova i pupoljaka.
Zadimljavanje voćnjaka, nema efekta, kao ni tretman aminokiselinama, ako su temperature u najkritičnijoj fazi razvoja voća ispod - 2 stepena i ako mraz traje više od tri sata.
Možda se rješenje nalazi u ventilatorima koji bi, strujanjem vazduha, spriječili mraz ali je to skupa investicija za većinu voćara, naročito onih koji imaju više od dva hektara.
Fotoprilog
Tagovi
Autor