Voću ponovo prijeti mraz, pripremite se za odbranu

Voćke su već sad, u zavisnosti od sorte, u fazi cvjetanja do faze otvaranja pupoljka. Rane sorte breskvi, višanja i trešanja procvjetale su dok su rane sorte krušaka i šljiva u fazi otvaranja listića pupoljka do listanja. Kod jabuka prisutan je roza pup i otvaranje listova oko pupoljka. 

Ono što predstavlja veći problem je to što do nedjelje, 22.03. predviđa se toplije vrijeme, u kontinentalnom dijelu BiH i do plus 20 stepeni, a što će ubrzati otvaranje i osjetljivost pupoljaka na niske temperature.

Već smo imali štete od mraza

Mraz je u ponedjeljak 16.03. i utorak 17.03., u okolini Gradiške, izazvao štetu na ranim sortama breskve i šljiva. Temperatura je, u pojedinim selima, bila i -7 stepeni što je izazvalo stres i na stablima krušaka. 

Prema prognozama od ponedjeljka 23.03. do srijede 25.03. u većem dijelu BiH prognoziraju se niske temperature praćene snijegom i mrazom. U jutarnjim satima temperature će pasti do -3 stepena što bi na terenu, u kotlinama i uz obale rijeka i potoka moglo da iznosi i do -5 C°. Pojava mraza se očekuje već u jedan sat iza ponoći i trajaće do jutarnjih sati (do 7 sati) što može izazvati katastrofalne štete u voćnjacima. Naravno, prognoze se mijenjaju i moguće je da mraza ni ne bude. Najavljen je i snijeg u nižim predjelima koji nije mnogo štetan za voće, ako nije težak i vlažan. Međutim, ako se otopi tokom dana, a noću se razvedri, šteta na voću je neizbježna.

Orošavanje voćaka

Osim ako se ne borimo protiv mraza. Ako ne bude baš niskih temperatura, od -5 i niže, možda voćari mogu da spasu zasade. Prvi način borbe je orošavanje voća, ali sisteme za orošavanje ima svega nekoliko proizvođača u Republici Srpskoj i BiH uopšte jer je ovaj vid zaštite skup.

Radi se o tome da se sitnim kapljicama vode, u vidu vodene pare stvara led na površini pupoljka. Prilikom orošavanja oslobađa se toplota i ispod leda pupoljak je zaštićen, a oko njega temperatura je u minusu. Problem je što se mora neprekidno prskati voćka kada temperatura u voćnjaku padne na 0 stepeni, sve do dva sata od prestanka mraza. Ako je led oko pupoljka proziran uspjeli ste, ako je led bjelkast, pupoljak je smrzao. Za orošavanje je potrebno mnogo vode, oko 40 kubnih metara vode po satu prskanja.

Dimljenje, aminokiseline i frostbusteri

Drugi način je dimljenje voća. Koriste se automobilske gume, grane, slama, piljevina. Po mom iskustvu, najbolje je upotrijebiti bale slame. Poželjno je da budu četvrtaste, koje se prvo pokvase vodom i zapale. Tako se stvara gust dim koji može da zaštiti voćke do temperatura od -3 stepena. Pomaže i dimljenje piljevinom ili granama, ali one nemaju gust dim kao slama. 

Treći način je primjena aminokisellina koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a pomažu voćkama da sintetizuju aminokiseline bez gubljenja sopstvene energije, koju mogu da preusmjere na nešto drugo. U ovom slučaju, na mraz. Nije dobro ako se primijene, do šest sati do mraza jer to nije dovoljno da se usvoje od strane voćaka. Najbolje ih je primijeniti dan do dva prije mraza. Dovoljno je jedna do dvije litre po hektaru. 

Četvrti način su frostbusteri koji oslobađaju topao vazduh ali, kao i sisteme za orošavanje, malo voćara može sebi da ih priušti.

Dodatni problem je što će, po svemu sudeći, mraza biti tri jutra zaredom što može da iscrpi resurse poljoprivrednih proizvođača u njihovoj borbi, a i oni sami mogu da budu veoma umorni. Ali, s obzirom na nevjerovatan rodni potencijal zasada, u ovoj godini, vrijedi se boriti i pokušati zaštititi voće. Država nema dovoljno novca za odštetu. Ako ga i izdvoji, to nisu iznosi dovoljni za nadoknadu šteta izazvanih mrazom. Zato ne računajte ni na kakvu pomoć već uzdajte se u sebe i  borite se.