Dunja kasno cvjeta, pa je nizak rizik od proljećnih mrazeva. Brzo prorodi i ostvaruje visoke prinose, ali najčešće ne postoji navika korištenja, a malo je i preradnih kapaciteta.
Voćke se sade u jesen, u toku zime - ukoliko vremenske prilike dozvole, ili u proljeće. Proljećnu sadnju najbolje je obaviti što ranije, a najkasnije do kraja marta. Sadnice koje se koriste moraju biti zdrave, s dobro razvijenim korjenovim sistemom i nadzemnim dijelom, ističe stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Jagodina Igor Andrejić.
Dunja je djelimično samooplodna voćka pa je dovoljno da u podignutom zasadu postoji pet do 10 odsto sorte oprašivača. Sadnja treba da se obavi na istoj dubini na kojoj je sadnica bila u rasadniku. Od oblika krune savjetuje se formiranje poboljšane piramidalne, vaze, vretenastog žbuna ili vitko vreteno. U savremenim intenzivnim zasadima moraju se sprovoditi agrotehničke mjere, poput održavanja zemljišta u voćnjaku, đubrenja, navodnjavanja i pomotehničke, kao što su rezidba, prekalemljivanje i podmlađivanje voćaka, ukoliko se želi dobar i redovan rod.
Osim ovih mjera važan segment je i zaštita pri kojoj prije svega treba obratiti pažnju na sprečavanje napada bakteriozne plamenjače ili ervinije i monilije cvijeta. Međutim, kako smo ranije pisali, osim ervinije, problem kod ovog voća, dodaje, predstavlja neodgovarajući moment berbe i neadekvatno postupanje sa plodovima u periodu poslije berbe do prerade.
Prednosti gajenja dunje u odnosu na druge voćne vrste, kako navodi Andrejić, su nedostatak plodova na tržištu, relativno dobra cijena, kasno cvjetanje, pa samim tim, i nizak rizik od poznih proljećnih mrazeva, što joj omogućava gajenje u područjima gde su češći proljećni mrazevi i u dolinama rijeka. Skromnih je zahtjeva kada je riječ o uslovima gajenja, jednostavna je za gajenje, brzo prorodi i dostiže punu rodnost, ostvaruje visoke prinose, od 30 do 50 t/ha i lako se bere.
Nedostaci gajenja dunje su velika osetljivost na bakterioznu plamenjaču, ne postoji navika korišćenja plodova, relativno skromna ponuda sorti, nedostatak sadnica sorti otpornijih na bakterioznu plamenjaču, mala potrošnja i malo preradnih kapaciteta, naglašava jagodinski stručnjak.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
