• Otkup maline
  • 30.05.2019. 12:00

Malina samo što nije - cijena ove godine veća za 70 feninga?

Iako malinari sanjaju cijenu od 2,70 KM za kilogram maline, čini se da cijena ipak neće dostići taj nivo.

Foto: Pixabay/flockine
  • 1.153
  • 115
  • 0

Bliži se sezona berbe, a cijena maline ni na pomolu - samo je jedan od komentara na Facebook grupi Malinar jezerski. Malinari prognoziraju da ove godine cijena maline neće biti ispod 2,70 KM, a da tek iduće godine postoji mogućnost da ide do 3, čak 3,5 KM. 

Dvije su teške godine iza malinara. Mnogi su odustali od proizvodnje maline koja je do nedavno zvana crvenim zlatom čija je cijena, podsjetimo, prošle godine pala u prosjeku na 1,5 KM. Iako malinari sanjaju 2,70 KM, čini se da cijena ipak neće dostići taj nivo. 

Za prvu klasu 2,2 KM 

"Imamo hladnjačara koji je izašao s akontativnom cijenom od 2,2 KM za malinu prve klase i ostaje da se vidi da li će tako i ostati", kazao je za Nezavisne Ljubiša Alempić, malinar i predsjednik Udruženja "Vilamet", koje okuplja malinare iz Bratunca, Srebrenice i Milića. 

Dakle, cijena je za 70 feninga veća od prošlogodišnje otkupne, a za berača je potrebno izdvojiti od 0,90 KM do jedne marke po kilogramu voća. 

Robot ubere malinu za 10 sekundi i jeftiniji je od običnih berača?

Iz Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske poručuju kako malinari u ovoj godini, pored premije po kilogramu za proizvedenu i prodanu malinu, mogu računati i na regresirani dizel, podsticaje za protivgradne mreže, navodnjavanje, poljoprivrednu mehanizaciju, podizanje višegodišnjih zasada i slično.

Ugovor s hladnjačarom uslov za podsticaj

No, pravo na podsticaje imat će oni malinari koji prije berbe s hladnjačarima potpišu ugovor. Nakon berbe i skladištenja isplaćuje se i razlika u cijeni između akontativne i otkupne.

Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, kaže kako minimalna otkupna cijena ne bi smjela biti ispod 2,2 KM.

"Ako tu još dodamo 0,50 KM, koliko na području našeg kantona iznose podsticaji po kilogramu, dolazimo do cijene s kojom bi se moglo opstati", kaže on.

Budućnost je u promjeni sorte

Smatra da budućnost malinarstva u BiH leži u promjeni sorte.

"Činjenica je da imamo previše zasada polke. Otprilike omjer je 70 naprema 30 u njenu korist, u odnosu na ostale sorte. Neplanskim ulaganjem i sadnjom se došlo u situaciju da se ona ne može prodati lako, a da je imamo previše. Jednostavno, konkurencija je ogromna. Mislim da se treba okrenuti ranim sortama kao što su vilamet i miker. One su se pokazale kao dobre po pitanju cijene i plasmana", zaključio je Mahmutović.


Tagovi

Otkup maline Cijena maline Rane sorte Emir Mahmutović Ljubiša Alempić


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.