Kruškin cvjetojed kreće u napad: Kako ga prepoznati i suzbiti?

Kruškin cvjetojed (Anthonomus pyri) značajna je štetočina, jer može uništiti i do 70 posto cvjetova. Ukoliko u septembru i oktobru cvjetojed u pupoljcima položili po jedno jaje, na proljeće ovi cvijetni pupoljci ne kreću. Specifična je vrsta rilaša i rasprostranjena je svugdje gdje se gaji kruška, a ovo voće mu je i jedini domaćin.

Dužine je oko pet do sedam milimetara, a boja tijela mu je mrko-crvena. Veoma je sličan, zbog boje i veličine, cvjetojedu jabuke. Razlikuju se po položaju svijetle pruge na pokriocima koja je kod kruškinog cvjetojeda ravna (poprečna), dok kod jabučnog u vidu slova "V".

Larva je prljavo-bijela i nema noge. Dužine je oko 3,5 mm. Lutka je svijetlo žute boje. Jaja su bijela i ovalnog oblika. Dužina im je 0,8 mm, dok je širina 0,6 mm.

Aktivira se poslije ljetne pauze

Ova štetočina ima jednu generaciju godišnje, prezimljava u stadijumu jajeta ili tek ispiljene larve u pupoljcima kruške. Odrasli insekti počinju da se javljaju u "normalnim" godinama od sredine maja, pa do sredine juna. Poslije kraće dopunske ishrane na mladim ljetorastima povlače se na skrovita mjesta na ljetnu dijapauzu do jeseni.

Dobri i loši susjedi kruške

Nakon toga, odrasle jedinke javljaju se u jesen, obično sredinom septembra ili u drugoj polovini septembra do polovine oktobra. Tada se dopunski hrane, a zatim dolazi do parenja i polaganja jaja u cvijetne pupoljke tako što izbuše otvor na gornjem dijelu pupoljka i u osnovi polože po jedno jaje.

Kako prepoznati simptome?

Praktično, odrasli cvjetojed izgriza pupoljke već u jesen, u septembru i oktobru, odlažući najčešće po jedno jaje u svaki pupoljak. Iz jaja se pile larve koje se hrane tkivom cvijetnog pupoljka i na taj način unište nekoliko cvjetova - čitavu cvijetnu ložu.

Tokom jeseni se pili manji broj larvi, masovno piljenje je u februaru. Na jesen, simptomi prisustva kruškinog cvjetojeda u zasadu su mali otvori na pupoljcima, mjesta polaganja jaja, a u proljeće se cvijetni pupoljci ne otvaraju i polako se suše.

Kako zaštiti voćnjak?

U  dobro njegovanim zasadima kruške, pojava ove štetočine je rijetka. Ukoliko se pojavi, ako je konstatovana štetnost u prethodnoj godini, suzbijanje se obavlja u jesen kada insekti dolaze na stabla i prije nego što počnu polaganje jaja.

Prskanje se obavlja prije odlaganja jaja, u septembru i oktobru, ukoliko je u proljeće primijećena veća šteta u voćnjaku. Tretman se izvodi poslije berbe. Tretiranja su moguća i sredinom maja, odnosno sa izlaskom odraslog cvjetojeda iz pupoljka, prilikom njegove dopunske ishrane, ali su tada štete već načinjene.

Kako utvrditi prisustvo štetočina da bi se zimskim i proljetnim tretmanima suzbili?

Najčešće, da bi se kruška zaštitila od navedene štetočine, prska se jednom - sredinom ili krajem septembra. U zapuštenim voćnjacima, tretman treba ponoviti za sedam dana.

S obzirom na to da kruškin cvjetojed ima jednu generaciju godišnje dovoljno je jedno tretiranje za njegovo suzbijanje i to preparatima na bazi aktivne materije lambda-cihalotrin (0,2 L/ha).

_{Naslovna fotografija: Jasna Bajšanski/Shutterstock/Tomasz Klejdysz}