Koji je značaj izolacije vrhova stabala krušaka?

Izolacija vrhova krušaka od velike je važnosti za regulisanje roda i diferencijacije rodnih pupoljaka za naredne sezone. Ključno je odrediti koja će grana biti provodnica i oslobađanje vrha od viška skeletnih grana.

Osim određivanja grane provodnice koja može da bude postojeća ili bočna, potrebno je ostaviti tanje grane na vrhu i to u vidu jednogodišnjih i dvogodišnjih, koje će nositi rod, odnosno, biti budući nosioci rodnosti.

Spriječava se zasjenjivanje

Od ukupnog roda, oko 20 posto trebalo bi da bude raspoređeno u zoni vrha stabla, a ostatak u srednjem i donjem dijelu. Na ovaj način postižemo najvažniju stvar - sprečavanje zasjenjivanja donje zone stabla od strane vrha, što dovodi do sušenja grana u donjem dijelu i preuzimanja dominacije vrha, odnosno, većine roda u gornjem dijelu krošnje.

Zato se u zimskoj rezidbi s vrha uklanjaju sve debele grane starije od tri godine koje će, u suprotnom, da zadebljaju, preuzmu ulogu provodnice i zasjeniti srednje i donje dijelove krošnje.

Drugim riječima, bez uklanjanja jakih prirasta, na vrhu stabla formira se kapa koja će biti leglo za bolesti i štetočine i koja će da zasjeni ostatak krošnje i odvuče dosta hranjiva jer se na vrhu, osim poneke povijene deblje grane, uglavnom nalaze vodopije koje mogu da narastu i do dva metra tokom vegetacije, naročito ako nema roda u sezoni. Ovo je izraženo pogotovo u slučajevima kada je podloga divlja kruška koja je bujna podloga, dok je dunja, kao podloga, manje bujna.

Rezati deblje grane na čep

Sijanac bolje podnosi mraz, sušu i kiselo zemljište, ali su plodovi lošiji, odnosno, teško je dobiti kvalitet kao na stablima sa dunjom kao podlogom. Uz to stabla na sijancu divlje kruške podložnija su alternativnoj rodnosti, to jest slabom rodu nakon prethodne rodne godine.

Što se tiče srednjeg i donjeg dijela krošnje, osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje grane.

Višak skeletnih grana u srednjem i donjem dijelu stabla uklanja se rezidbom na čep koji bi trebalo da bude dužine do pet centimetara s kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenuće nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu, na kraju vegetacije, dati rodni pup na vrhu. Ako ima dosta jednogodišnjih grančica sa rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se izvršiti njeno podmlađivanje rezidbom na bočnu rodnu grančicu. Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razviće se metla što nije poželjno.

Poslije zimske obavezna je ljetnja rezidba

Isto tako, ako se ne uradi zimska rezidba, grane koje ostanu do proljeća crpe energiju stablu koje ima manje snage za grane na kojima se nalaze rodni pupoljci, od kojih se očekuje rod. U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćke i manje štete na cvjetovima i formiranim plodićima jer mnogo grana znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Kalemiti jabuke na sijanac ili kupiti spremne sadnice u rasadniku?

Treba računati i na sljedeće. Izolacija vrha krušaka od viška skeletnih grana i vodopija uzrokovaće opet pojačan rast istih tokom naredne vegetacije. Zbog toga obavezno je da se uradi i ljetnja rezidba, bez obzira bude li roda ili ne. Opet je važno da se izoluje vrh, kako bi moglo da dođe do bolje diferencijacije pupa za iduću godinu.

Ne zaboravite da, poslije rezidbe, uradite zimsko prskanje bakarnim preparatima i krečom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova.