Koje mjere za produženje faze mirovinja sprovesti u voćnjaku?

Jedan od načina koji se pokazao kao dobar kao mjera koja može da pomogne da se posljedice temperaturnih kolebanja tokom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala. Kako kaže stručnjak za voćarstvo Snežana Dragićević-Filipović ono se obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u dva-tri navrata tokom jeseni i zime.

"Recept po kome se priprema krečna čorba je pet kilograma negašenog kreča, 0,5 kg kuhinjske soli i 0,25 kg sumpora, dodati vodu i staviti smjesu da odstoji dva dana da bi se ljepljivost povećala i tada je primijeniti", kaže ovaj stručnjak

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijavanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova i kretanje vegetacije se može odložiti za nekoliko dana. Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća, prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.

Pomjeriti rezidbu 

Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period, jer, kako savjetodavac navodi, zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti poslije ovako dugog i lijepog vremena.

Kojim voćkama najviše smeta hladnoća i kako ih zaštititi zimi?

"S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za to doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osjetljivi na nagli pad i porast temperature u narednom periodu", navodi Filipović.

Podsjetimo, problemi koji se javljaju kod rezidbe u zimskim mjesecima nastaju najviše zbog zahlađenja, ali i zbog jakih, hladnih vjetrova. Posebnu pažnju treba obratiti na temperaturu na kojoj obavljamo rezidbu, a najbolje je kada je iznad nula ºC.