Još jači napad monilie je na višnjama i trešnjama, a osim nje, već su se pojavili simptomi šupljikavosti i kozičavosti lišća.
Ova godina biće ako ne najteža, onda jedna od najtežih za voćare u Bosni i Hercegovini. Dugotrajne kiše i enormna količina vlage uzrokovale su nikad raniju pojavu biljnih bolesti i štetočina. Od voćnih vrsta najteže su prošle koštičave voćke: šljiva, višnja i trešnja, a od jabučastih kruška.
Na šljivama dolazi do pucanja i propadanja plodova, a plodići otpadaju s peteljkama i na najmanji dodir. Voćari tvrde da nikada nije bio jači napad Monilie laxe, uzročnika sušenja grančica i cvjetova. Čak i oni koji su odradili tretmane prije i tokom cvjetanja, kao i u precvjetavanju, nisu uspjeli da zaštite stabla od ovog patogena koji infekciju vrši tokom cvjetanja voćaka.
Uzrok su česte kiše koje su saprale depozit jer ako padne više od 20 milimetara kiše po metru kvadratnom, prskanje treba ponoviti. Prve procjene govore da će rod šljiva podbaciti minimalno 80 posto.
Još jači napad monilie je na višnjama i trešnjama, a osim nje, već su se pojavili simptomi šupljikavosti i kozičavosti lišća što već sada govori da će tokom ljeta najveći dio lisne mase opasti zbog navedenih bolesti i spriječiti voćke da se adekvatno pripreme za zimsko mirovanje.
Osim bolesti na trešnjama i višnjama prisutni su i simptomi napada trešnjine muhe, Rhagolestis cerasi, koja će dovesti do truljenja većine zametnutih plodova. Većina sorti uspjela je da izbjegne mrazeve, ali će bolesti i štetočine uzeti danak.
Kruška sorte Santa Marija vrlo je slabo oplođena, slično je i sa Karmen i Viljamovkom, dok jedino Konferans i Abate Fetel, na pojedinim lokalitetima, imaju nešto roda na sebi. Međutim, u voćnjacima je zabilježeno masovno opadanje zametnutih plodova zbog nedostatka sunca i veće količine padavina, vlage, te odsustva povoljnih temperatura.
Jabuka se dobro drži, ali je i za nju pitanje koliko će je ostati nakon prvog čišćenja zametnutih plodova, naročito u voćnjacima u kojima nije obavljena hemijska prorjeda. Najveći problem
voćarima jeste povećan broj tretmana protiv bolesti i štetočina u odnosu na prošlu godinu zbog velike količine padavina u prethodnom periodu.
Maline takođe imaju problema sa količinom i kvalitetom roda budući da su velika vlažnost i česte kiše uzrokovale slabiju oplodnju i pojačan napad bolesti i štetočina, dok se jedino dunja i
borovnica, za sada, dobro drže s tim što se kod dunja očekuje jači napad bakteriozne plamenjače, Erwinia amylovora.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor