Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita maline
  • 17.02.2019. 12:00

Kako spriječiti sušenje korijena maline?

Jedna od posljedica nepoštovanja pravila uzgoja malina je sušenje njenog korijenja koja kao posljedicu ima ozbiljne ekonomske štete.

Foto: Pixabay / Leva_K
  • 664
  • 68
  • 0

Prema riječima diplomirane inženjerke zaštite bilja Radmile Ćalić, postoje glavni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za podizanje zasada. Kako ona naglašava, to uključuje prentivne mjere: ocjenu parcele, analizu pretkulture, analizu tipa zemljišta i njegove plodnosti, potrebu obezbjeđenja odvodnjavanja, vjetrozaštitnih pojaseva, analizu osunčanosti, blizinu izvora vode i povezanost sa komunikacijama.

Za malinu su izrazito povoljne ilovače

Pod ocjenom parcele podrazumijeva se težnja da lokacija za zasnivanje zasada treba da bude dobro osunčana. U tom smislu, potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta. U idealnom slučaju, uzgajivači bi trebali da izaberu zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (2-4%), sa pH 6-7. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovače ili samo ilovače, kao i dobro drenirana glinovita zemljišta.

Korijen maline izuzetno osjetljiv na manjak kisika u zemljištu

Odvodnjavanje, odnosno drenaža je, takođe, važan faktor prilikom izbora lokacije. Razlog je taj što korijen maline dostiže dubinu i do 1 metra. Parcele koje imaju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemne vode ne bi trebao da bude viši od 1 metra, s obzirom na to da je korijen maline izuzetno osjetljiv na nedostatak kisika u zemljištu. Takođe, mnogi kultivari maline su neotporni na gljivice koje inficiraju korijen, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Кada izumre korijen, biljka zakržlja, što je izuzetno izraženo tokom ljetnjih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu.

Što je dobro znati o sadnji i uzgoju maline?

Jednostavnim testom provjeriti vodopropusnost zemljišta

Postoji jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža ili vodopropusnost u određenom sadnom mjestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 centimetara i prečnika oko 15 centimetara na mjestu na kojem planiramo da zasnujemo zasad, i to u rano proljeće ili kasnu jesen, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga rupa se puni sa oko 20 litara vode, pa se provjerava nivo vode nakon 1 sata. Ukoliko se voda zadržala na dnu rupe, takvo zemljište može biti previše vlažno za uzgoj maline. Ova voćna vrsta bi trebalo da bude posađena na blagim padinama, gdje ne postoji opasnost od zadržavanja suvišnih količina vode.

Vazdušna drenaža smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva

Adekvatna zračna drenaža između biljaka veoma je značajna za uspješan uzgoj maline. Кretanje zraka smanjuje vlažnost oko biljke i sprječava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazdušna drenaža, istovremeno smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. Ukoliko se zasad zasniva na nagnutim terenima i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan vazduh kretati niz padinu prema najnižoj tački, s obzirom na to da je on lakši, što u krajnjem slučaju smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. S druge strane, u nekim slučajevima, zasadi maline trebali bi biti zaštićeni i od jakih vjetrova, budući da oni mogu da prouzrokuju značajna mehanička oštećenja na plemenitim kulturama.

Malinari, podržite otkupljivače koji poštuju dogovore - apeluje Berryfruit

Nove zasade treba podići što dalje od divljih populacija maline

Iako nije kritični faktor, odabir ekspozicije površine je, takođe, veoma važan, pa bi trebao da bude razmotren pri podizanju zasada maline. Južne ekspozicije mogle bi biti korištene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za sunčanih dana tokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januara-februara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi naredni hladni talas u tom periodu, uslovio značajne štete. Istovremeno, novi zasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 metara moraju biti eliminisani, budući da isti predstavljaju izvor širenja bolesti u novopodignutim zasadima.

Leguminoze dobre predkulture za nove zasade maline

Zasade maline ne bi trebalo saditi na parcelama na kojima su kao pretkulture uzgajane: jagoda, paradajz, krompir, patlidžan, paprika ili stariji zasadi maline. Glavni razlog je to što su sve navedene vrste podložne oboljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, koja može da preživi u zemljištu godinama i da negativno utiče na novopodignute zasade maline. Leguminoze su generalno, dobre predkulture za nove zasade maline.


Povezana biljna vrsta

Malina

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u... Više [+]

Tagovi

Malina Sušenje korijena Zaštita bilja Radmila Ćalić Drenaža Vodopropusnost Bolesti Zemljište Klima


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Još i danas zamiriše trešnja, u proljeće kao davno prije