Sačekajte sa rezidbom dunja i obratite pažnju na bolesti!
Produžena vegetacija u ovoj godini dovela je do toga da su listovi na voćkama, naročito jabučastim vrstama, i dalje prisutni na stablima što dovodi do sporijeg opadanja i ulaženja u period mirovanja.
Tako je i sa dunjama. Na stablima još ima lišća, a gljivice su donedavno, imale povoljne uslove za ostvarivanje zaraza.
S vegetacione tačke gledajući, aktivnosti biljaka i dalje su prisutne jer, prilikom rezova na stablima, dolazi do curenja sokova, što znači da nije završen transport hranjljivih materija iz nadzemnih dijelova biljaka u korijen.
Niže temperature u proteklom periodu pogodovaće ulaženju voćaka u fazu mirovanja kao i opadanju listova. Ostanak listova na granama naročito je opasan za mlada stabla koja mogu da dožive lomljenje grana usljed pritiska snijega, naročito ako je vlažan. Ako snijeg povije grane potrebno ga je otresti.
Koji su periodi zimskog mirovanja voćki i zašto kajsija strada od proljetnih mrazeva?
Zbog svega navedenog potrebno je sačekati s rezidbom dunja, odnosno, bilo bi dobro da se nastavi period s nižim temperaturama kako bi došlo i do opadanja listova sa stabala. Dunja inače na zahtjeva jaku rezidbu jer najbolje rađa u formi kotlaste vaze. Za ovaj oblik najvažnije je da unutrašnjost krošnje ostane osvjetljena.
Produžena vegetacija koja dovodi do dužeg ostanka listova povoljna je i za pojavu bolesti lista kao što je smeđa pjegavost, prouzrokovač je gljivica Stemphylium vesicarium.
Bolest se lako prepozna po sivim pjegama prečnika do tri milimetra koje se često, u drugom dijelu vegetacije, odnosno poslije berbe, spajaju i potpuno prekrivaju list što može da dovede do manjeg prinosa u narednoj godini.
U tom slučaju, neophodno je da se što više lišća iznese iz voćnjaka jer patogen prezimljava u opalom lišću i dovodi do zaraza u rano proljeće. Za suzbijanje se koriste sredstva na bazi sumpora i bakra i to poslije berbe, kad opadne 70 posto lišća i u rano proljeće, pred kretanje vegetacije.
Fotoprilog
Tagovi
Autor