Na tržištu je mali broj fitofarmaceutskih sredstava koji djeluju baktericidno iz tog razloga prvi i najvažniji tretman u jesen "plavo prskanje" nikako ne treba izostavljati na jezgičavom voću.
Preparati na bazi bakra se mogu primijeniti u zasadima oraha i lješnjaka, isti oni kao i kod jesenje zaštite koštičavog i jabučastog voća, o kojima smo nedavno pisali.
O bakteriozama se malo govori, a sve su prisutnije na gajenom bilju. Riječ je o oboljenjima koja izazivaju bakterije, često se u simptomatici pogriješi pa se biljke tretiraju kao da je bolest prouzrokovala fitopatogena gljiva.
Na tržištu je mali broj fitofarmaceutskih sredstava koji djeluju baktericidno iz tog razloga prvi i najvažniji tretman u jesen "plavo prskanje" nikako ne treba izostavljati na jezgičavom voću, orahu i lješnjaku, kod kojih se često javljaju prvenstveno - bakterijska pjegavost na orahu ili bakterijska palež i bakterijski rak na lješnjaku.
Primjena bakarnih fungicida koji imaju i baktericidno djelovanje preporučuje se u jesen odmah nakon opadanja lišća ili tačnije 30 do 50 posto opalog lišća, jednom ili u dva navrata u jesen, te zimsko pred kretanje vegetacije.
Bakterijska pjegavost oraha je oboljenje koje prouzrokuje bakterija Xantomonas campestris pv. juglandis simptomi se javljaju na listovima i plodovima u vidu tamnih pjega. Takođe, prepoznatljiv simptom koji potvrđuje da se radi o ovoj bolesti je pojava bakterijskog iscjedka ili eksudata.
Početak zaštite odnosi se na bakarne preparate u toku faze mirovanja vegetacije barem dva puta, a u toku vegetacije, preventivno. Dobre rezultate u zaštiti, na našem tržištu, daju mikrobiološki stimulatori kao što su: Ekstarsol, BIoLife i drugi.
Baktrijska pjegavost je raspoređena uz lisne nerve, a kasnije pjege pocrne cijelom dužinom lista. Na zaraženim se mladicama razvija vršna tamna palež. Najveće štete nastaju na plodovima, na zelenoj ljusci se u početku javljaju sitnije pjege koje vremenom bivaju sve veće one se udubljuju i prouzrokuju trulež cijele jezgre, plod nakon toga se smežura i opadne.
Parazit prezimljava u zaraženim dijelovima, prije svega u ljetorastima i zbog toga je veoma važan jesenji tretman. Treba izbjegavati sadnju osjetljivih sorti. Relativno otporne sorte su: Šejnovo, Rasna, Kasni rodni, Ovčar i Elita.
Od direktnih mjera borbe, značajno je sakupljanje i uništavanje opalog zaraženog lišća jer parazit i u njemu može da prezimi. U toku ljeta, da bi se izbjegle sekundarne infekcije treba sakupljati i spaljivati oboljele mladare.
Bakterijski rak na lješnjaku izaziva bakterija, takođe, iz roda Xantomonas camestris pv. coylina uzokujući pojavu tamnih pjega.
Karakteristični simptomi bakterioza su:
Fitofarmaceutska sredstva na bazi bakra koristite prema uputstvu proizvođaču, s malim procentom nešto veće koncentracije, ako se očekuje godina sa nešto više padavina, kao što je bila protekla.
Tagovi
Autorica