Narednih dvadeset do mjesec dana ključni su za opstanak plodova u ovoj godini. Voćke će kasnije cvjetati u odnosu na prošlogodišnje, ali još može biti šteta od mrazeva.
Prethodna godina bila je neuobičajeno topla, sa višim zimskim temperaturama, što je uzrokovalo ranije kretanje vegetacije. U ovo doba, prošle sezone kruške su, u zavisnosti od sortimenta, bile u fazi ili punog ili početka cvjetanja, jabuke u fazi roze baloni, a šljive su imale prve glavne cvjetove. Kroz iste periode prolazila je i većina sorti breskve.
Kasniji proljetni mrazevi, na početku (01.04.) i sredinom aprila (15.04.) uništili su rod kod većine sorti koštičavih voćaka, naročito breskvi, kajsija i šljiva dok je kod krušaka najviše stradala Junska ljepotica i Viljamovka, a od jabuka, sorta Ajdared.
U tekućoj godini, topli februar doveo je do kretanja vegetacije i postojala je realna opasnost da dođe do istog scenarija, kao i u 2020. Međutim, hladnije vremenske prilike posljednjih desetak dana, dovele su do usporavanja novog ciklusa i po svemu sudeći, cvjetanje većine vrsta biće pravovremeno pa se oko 10. aprila može očekivati maksimum ove faze.
Šljive, višnje i trešnje su u periodu prvog bijelog balona i prvih glavnih cvjetova, breskva je na početku ili u punom cvjetanju, kao i kajsija. Ove dvije vrste jedine su do sada, imale šteta od mraza, naročito kajsija.
Jabuka je u fazi zelenih listića i zbijenih buketića, kruška takođe u fazi zbijenih buketića, prvih bijelih balona i otvorenog glavnog cvijeta.
Meteorolozi predviđaju lijepo vrijeme u naredne dvije sedmice. Ako ne bude mrazeva u predstojećih mjesec dana, rod bi mogao da opstane jer mali plodići formirani poslije cvjetanja i oplodnje, osjetljiviji su na mraz od onih otvorenih.
Ukoliko se stabla sada orežu ubrzaće se vegetacija tako da još nije kasno uraditi ovu pomotehničku mjeru. Tačnije, može da se radi i u fazi cvjetanja pa i malo kasnije kad su formirane peteljke. Za nekoliko dana, u fazi balona i otvorenih listova, može da se uradi prihrana stabala sa borom, cinkom, fosforom i kalijumom, koji su neophodni za dobru oplodnju.
U slučaju da prinos opstane pri kraju cvjetanja ili odmah poslije njega, dodajte đubriva sa više azota, kako bi biljke mogle da održe rod. Sad je kasno za bakarne preparate, čak i u višim predjelima jer mogu da oštete pupoljke. Ako bude najavljen mraz, paljenje grana i bala sijena ili slame, ipak neće dati dobre rezultate ukoliko temperature budu ispod -2 stepena u dužem periodu.
Voćarima koji nemaju sisteme za orošavanje najbolje je da oprskaju stabla aminokiselinama, barem šest časova prije pojave mraza i navodnjavaju voćke dan ranije nego što se javi kako bi došlo do miješanja toplote iz vode koju uveče ispušta zemljište sa hladnim vazduhom koji se spušta s visine.
Fotoprilog
Tagovi
Autor