Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voća
  • 15.02.2022. 11:00

Februar je idealan za zimsku rezidbu koštičavog voća

Prilikom rezidbe obratite pažnju na zamjenu rodnog drveta, a poslije rezidbe obavezno uradite zimsko prskanje kako bi se smanjila populacija štetnih gljivica i insekata.

Foto: Bojan Kecman
  • 1.910
  • 271
  • 0

Sredina februara je idealno vrijeme za rezidbu koštičavog voća. Pažnju treba obratiti na zamjenu rodnog drveta, a poslije obavljenog posla obavezno uraditi zimsko prskanje kako bi se smanjila populacija štetnih gljivica i insekata.

Iskusnog voćara iz Kotorišta, nedaleko od Kotor Varoši, Žarka Đurića zatičemo na imanju sa škarama u rukama. Počeo je polako ovaj posao. “Sad je ovo vrijeme najbolje, da se ne zakasni”, kaže on dodavši da govori iz ličnog iskustva.

"Ono što vam mogu reći još je da ne treba ostavljati predebele grane u gornjem dijelu krošnje jer vuku snagu ostatku stabla, zato i dolazi do slabijeg zametanja rodnih pupoljaka", kaže Žarko. 

U svom voćnjaku ima oko 500 sadnica jabuka, krušaka, šljiva, a podigao ga je prije desetak godina. Kaže kako rezidbu treba na vrijeme okončati, ne čekati da ugrije. "Đubrim ga stajnjakom svake godine. Vjerujete da pomaže, a najbolje ja to vidim u flaši”, kaže Žarko kroz šalu, budući da kompletan rod koristi za rakiju.

Đurić ima voćnjak od 500 sadnica 

Rezidba se ne obavlja kada je temperatura vazduha niža od - 2 °C , savjetuje prof. dr. Ljubomir Radoš, s Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, i to ne zato što smeta voćkama, već nije dobra za radnike. 

"Posebno treba obratiti pažnju da se uklone bolesne i polomljene grane, zatim da se održi forma i struktura krošnje, a najvažnije je da rezidbom uspostavimo određeni odnos između rasta i roda", savjetuje prof. dr. Radoš.

Ako je zametanje rodnih pupoljaka u prethodnoj vegetaciji bilo obilno, mora se ukloniti određeni broj takvih prirasta, ali i prirast novog mladog rodnog drveta, zato što upravo ono daje najbolji rod. 

"Za voćke bi bilo pogubno da na njemu svi pupoljci budu generativni, rodni, ali je i prisustvo samo vegetativnih, lisnih, pupoljaka nepovoljno jer izostaje rod. Pojava velikog broja bujnih jednogodišnjih prirasta na voćkama u rodu, voćarima znači da je narušena ravnoteža između rasta i roda", naglašava professor.

Svaka sorta voća ima svoje specifičnosti

Na ovakvu pojavu mora se reagovati, a uzroci mogu biti nerodnost u prethodnoj godini ili neizbalansirana ishrana.

Sortne specifičnosti

Svaka sorta voća ima svoje specifičnosti pa tako trenutno najgajenija sorta šljive kod nas, Čačanska rodna, zahtijeva vrlo oštru rezidbu. Ukoliko se takav tip rezidbe ne primjenjuje, ova sorta je sklona alternativnom rađanju. Osnovni tipovi rodnih grančica kod koštičavih voćaka su:

  • mješovita rodna grančica (šljiva, breskva, kajsija, višnja, trešnja), 
  • majska kitica (trešnja, šljiva, kajsija, višnja), 
  • kratka rodna grančica (šljiva, kajsija, trešnja, višnja), 
  • trnovita rodna grančica (šljiva).

Od tipa rodne grančice u mnogome zavisi kvalitet ploda. Prema riječima profesora Radoša "posebno je važno da se kod breskve rod bazira isključivo na dugim mješovitim grančicama, dužine 50 - 70 cm, dok na svim drugim rodnim grančicama daje plodove lošijeg kvaliteta".

Kako sprečiti širenje bolesti prilikom rezidbe voća?

Jednogodišnji mladari čačanske rodne režu se za jednu trećinu, a skeletne grane se prikraćuju na bočne, s rodnim pupoljcima, kako bi se osiguralo dovoljno zamjenskih grana. S druge strane Čačanska ljepotica i Stenlej, prvenstveno rađaju na cvjetnim grančicama dugačkim do 30 centimetara i majskim kiticama, dužine do pet centimetara. Kako god da se oreže, Stenlej će da rađa, kažu proizvođači.

Požegača koja je i dalje među najtraženijim sortama, iako je desetkovana Plum pox virusom, prouzrokovačem virusa šarke šljiva, reže se tako da se unutrašnjost oslobađa viška grana, a jednogodišnje i dvogodišnje rodne grančice na obodima krošnje se prikraćuju.

Rana vegetacija

Šljiva, kao i ostale koštičave vrste, ranije počinje s vegetacijom i zbog toplijih zima zna se desiti da kreće s listanjem i cvjetanjem u drugoj polovini marta. Iz istog razloga, do listanja i cvjetanja dolazi već u decembru što, iako je manjeg intenziteta, negativno utiče na rod u narednoj godini. Dešava se to zbog iscrpljivanja voćaka i slabije pripremljenosti na nagle promjene temperatura, praćene mrazom i snijegom.

Orezivanjem voćka dobija više snage (Foto: Depositphotos/alrisha)

Ako se uradi orezivanje, voćka će imati više snage. Ukoliko se tada javi višak grana, to crpi stablo. Optimalan broj grana i pupoljaka omogućit će voćki da duže izdrži period niskih temperatura.

Prilikom rezidbe, rez mora biti malo iznad pupoljka. Ne treba ostavljati patrljke već rezati do osnove grana, koje se potpuno otklanjaju jer će, u suprotnom, doći do sušenja preostalog dijela grančice i pojave raka. Prouzrokovači bakterijskog raka koštičavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i P. syringae pv. morsprunorum. One uzrokuju i uzdužno pucanje kore debla.

Uzgojni oblik

Što se tiče uzgojnog oblika, šljiva najbolje rađa u piramidalnoj formi ili kotlastoj (vaza). Za požegaču je preporučljiva kotlasta jer rađa na krajevima krošnje. Za ostale sorte piramidalna, s granama pod uglom od 45°, u odnosu na provodnicu. 

Ako grane savijete pod ugao od 90°, nakon nekoliko godina doći će do njihovog sušenja i gubljenja značajnijeg roda. I kod piramidalne krošnje neophodno je ostaviti unutrašnjost čistu od vodopija. Sve grane koje idu iz zemlje, iz spavajućih pupoljaka, moraju se odstraniti jer crpe snagu stablu i smanjuju rod.

Rezidba trešnje i višnje

Što se tiče trešanja i višanja, i kod njih se može početi s rezidbom u februaru. Imajući u vidu da rađaju na majskim kiticama, mješovitim i kratkim rodnim grančicama, poželjno je da se iz unutrašnjosti uklone sve dugačke i debele grane koje zasjenjuju krošnju, a da se one koje ne idu u unutrašnjost prikrate na 25 do 30 centimetara.

Na vrhovima majskih kitica trebalo bi da se nalazi vegetativni, a ne cvjetni pupoljak. Također, treba težiti da se zona s rodnim grančicama pomjera što više prema provodnici. Ne smije se dozvoliti da na granama bude golih zona i da se rodnost pomjera ka periferiji.

Karupovićev šljivik

Pripreme u šljiviku u Veganima, nadomak Kotor Varoši, započeo je i proizvođač Radenko Karupović na 300 stabala. Kaže kako je primijetio da ako u rezidbi ostavlja duge grane pri vrhu krošnje, vremenom dolazi do sušenja u donjim etažama stabla.

"Zato kod šljiva ostavljam kraće grane pri vrhu, a duže u osnovi stabla", ističe Karupović, dodavši da dosta pažnje obraća i na ishranu voća.

Mrazevi mogu biti ograničavajući faktor širenja zasada

"Svake godine rasipam ovčiji stajnjak i mineralno NPK đubrivo oko stabala, a prije i poslije cvjetanja, kao i tokom vegetacije, osnovu folijarne ishrane čine kristaloni. Do sada nisam imao značajan rod jer je zasad mlad, cvjetovi su stradali od mraza ali, ako ne bude mraza, očekujem veliki prinos", kaže Karupović.

Kod koštičavog voća ne treba forsirati ranu rezidbu u novembru i decembru jer ranije kreće s vegetacijom. Kasnijom rezidbom usporavamo početak cvjetanja, što može biti ključno za spasavanje voćaka od mrazeva. Orošavanjem, prskanjem aminokiselinama, paljenjem slame, grana, štite se voćke od mraza.

Upravo mrazevi tokom cvjetanja mogu biti ograničavajući faktor širenja zasada pod koštičavim voćem. Ako se nastave nepovoljne vremenske prilike, pitanje je hoće li proizvođači nastaviti da se bave uzgojem ovog voća.

Tretiranje stabala

Protiv prirode se ne može, ali treba poduzeti one mjere koje su u našim rukama. Nakon rezidbe obavezno tretirajte stabla smjesom bakra i kreča (na 100 litara vode, dovoljan je jedan kilogram ili jedan litar bakarnog preparata, pet kilograma gašenog kreča i jedan kilogram soli, za bolje prijanjanje sredstava) kako bi se uticalo i na slabiji intenzitet napada bolesti i štetočina.

Obavezno uraditi zaštitu protiv kovrdžavosti lista (Foto: Depositphotos/Kassandra2)

Ima i proizvođača koji prije ili poslije bakra, tretiraju voćnjak s jedan i po do dva kilograma sode bikarbone na 1.000 litara vode jer je soda izvrsno dezinfekciono sredstvo.

Za ovo vrijeme, u februaru, kod breskve je veoma važno naglasiti da se obavezno radi zaštita protiv prouzrokovača kovrdžavosti lista breskve (Taphrina deformans L.), od dozvoljenih sredstava najefikasniji je tri postotni rastvor Bordovske čorbe. Poželjno je da se prskanje obavi u februaru mjesecu kada temperatura vazduha dostigne devet stepeni.

Ako dođe do pucanja pupoljka breskve, voćari imaju samo jedan dan da reaguju. U suprotnom, gljivica će ući u unutrašnjost pupa i prouzrokovati zarazu.


Fotoprilog


Tagovi

Zimska rezidba Generativni pupoljak Vegetativni pupoljak Rodne grančice Vodopije Patrljak Ljubomir Radoš Miroslav Ševo Žarko Đurić


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba