• Štetočina drvenar
  • 11.12.2018. 14:30

Drvenar napada iscrpljena stabla voća, a vezan i za vodeni stres biljke

Jedino i ključno rješenje u borbi protiv ove štetočine odnosi se na održavanje dobre kondicije voćnjaka. Naime, ukoliko su stabla zdrava, sa dobrim vigorom, šanse da se pojave potkornjaci su zanemarive.

Foto: Savjetodavna Srpske
  • 652
  • 35
  • 0

Drvenar (Xyleborus dispar) spada u porodicu potkornjaka (Scolytidae). Potkornjaci spadaju u sekundarne štetočine (tzv. štetočine slabosti), što znači da napadaju uglavnom slaba, iscrpljena stabla, iako to ne mora da bude pravilo. U uslovima jačeg napada, drvenar može da napadne i zdrava, najčešće mlađa stabla, pojašnjava na stranicama Savjetodavne Srpske Bojana Šukalo te ističe kako su se voćari u nekoliko proteklih sezona u svojim zasadima susreli sa pojavom ove štetočine. 

Potkornjaci su svjedoci lošeg stanja zasada

Jedino i ključno rješenje u borbi protiv ove štetočine odnosi se na održavanje dobre kondicije voćnjaka. Naime, ukoliko su stabla zdrava, sa dobrim vigorom, šanse da se pojave potkornjaci su zanemarive. Potkornjaci su svjedoci lošeg stanja zasada i obično se javljaju na stablima koja iz nekog razloga pate od stresa. 

To može da bude izmrzavanje, bolest ili asfiksija korjena nastala uslijed viška vode, stres nastao kao posljedica suše, preopterećenosti sadnice rodom ili od neke biljne bolesti. Iskustva pokazuju da je od svega navedenog, pojava potkornjaka naročito vezana za vodeni stres biljke (višak i manjak vode), a zatim za posljedice izmrzavanja.

Poštovati sve korake u podizanju zasada

Dobra kondicija zasada rezultat je prije svega  poštovanja svih koraka u podizanju zasada, a koji se odnose na: izbjegavanje podizanja na zabarenim površinama i na površinama pod krčevinom, rješavanje viška vode, ali i pitanja navodnjavanja, izbjegavanje zbijanja zemljišta tokom obrade parcele, zatim potrebu dubokog oranja, primjereno đubrenje i na kraju, nabavku zdravog i kvalitetnog sadnog materijala. 

Bijeli drvotočac: Opasnost za voćnjake - dovoljna jedna gusjenica da uništi stablo

Kada je zasad podignut, treba voditi računa o kvalitetnoj prihrani, uravnoteženom navodnjavanju, okopavanju, racionalnoj i opreznoj upotrebi herbicida  i odgovarajućem opterećnju stabala rodom.

Mjere higijene i čišćenje zasada

Osim ovih mjera, koje predstavljaju u stvari jedan zdrav i normalan put u voćarskoj proizvodnji, praktično ne postoji mjera suzbijanja ove štetočine koja bi dala prave rezultate.

Ipak u zasadima gdje je bilo pojave ove štetočine potrebno je primjeniti prije svega mjere higijene i čišćenje zasada, te praćenje pomoću alkoholnih klopki i na kraju  primjenu hemijskih mjera u cilju smanjivanja populacije.

Hemijske mjere suzbijanja

Kada su u pitanju hemijske mjere suzbijanja, one su teške, kako zbog nepristupačnosti insekta koji se ubuši, tako i zbog izbora insekticida. Pravovremena primjena insekticida je veoma bitna, jer nakon ubušivanja djelovanje insekticida je otežano. Za suzbijanje koriste se insekticidi iz grupe organofosfata ili piretroida, često i u nešto povećanim koncentracijama od uobičajenih.  Čak i ovi insekticidi omogućavaju samo djelimičnu kontrolu.

Prva primjena insekticida je kada počne izlijetanje (maksimalna dnevna temperatura 18-20°C, prvi ulov na klopkama). Kada se ulov na klopkama nastavi, tretman treba ponoviti, najčešće su to blok tretmani u razmaku od 2-3 nedelje.

Nakon izlijetanja ženke počinju da se ubušuju u ista ili okolna stabla, prvo plitko u koru, a zatim prodire u drveni dio gdje prave hodnike i polažu jaja. Larve se pile kroz nekoliko dana i hrane micelijama gljive Ambrosia spp čije spore u hodnike unosi ženka. Upravo iz ovog razloga treba primjeniti i fungicide (triazoli) da bi se spriječio razvoj ove gljivice. U hodnicima se nastavlja razvoj larvi i formiranje lutki, a zatim i novih imaga koji prezimljavaju u hodnicima. Parenje se odvija u hodnicima, nakon čega mužjaci uginu. Oplođene ženke napuštaju hodnike kroz ulazne otvore.

Iako znamo da nakon ubušivanja primjena hemijskih  mjera  nema velikog značaja, često se ne isprati sam početak leta i zakasni sa tretmanom.  Da bi ispratili početak leta potrebno je da postavimo klopke sa atraktantom, naročito u zasadima u kojima  smo ranije imali pojavu ove štetočine. Svakako potrebno je tokom sezone ukloniti sadnice koje su stradale.

Pravljenje klopki za praćenje

Klopke za praćenje početka leta i dalje praćenje možemo napraviti i sami na sljedeći način:

  1. Pripremimo manje plastične flašice, na kojima ćemo u gornjoj polovini napraviti rupice
  2. U flašicu kao atraktant sipamo etil alkohol u kombinaciji sa vodom (50:50) ili jabukovo sirće
  3. Iznad flašice pričvrstićemo crvenu ljepljivu ploču (možemo iskoristiti ljepljive ploče za praćenje savijača između kojih ćemo ubaciti crveni papir ili neku drugu crvenu podlogu koju premažemo ljepkom za miševe i sl.)
  4. Ovako pripremljene klopke postavljamo u zasad.

Tagovi

Drvenar Štetočina Xyleborus dispar Potkornjak Voće Vodeni stres biljke Podizanje zasada


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U toku vegetacije malinu napada veliki broj bolesti i štetočina.Da bih sprijećili ili umanjili pojavu ovih bolesti i štetočina potrebno je malinu poslije berbe pripremiti za narednu vegetaciju.U periodu poslije berbe treba izvršiti orezivan... Više [+]