Riječ je o polifagnoj štetočini koja u kontinentalnim krajevima najčešće napada jabuke, kruške i dunje. U slučaju da se ne kontroliše zdravstveno stanje stabala, naročito u gustoj sadnji, može doći do velikih šteta u voćnjacima.
Zeuzera pyrina ili bijeli drvotočac jedan je od važnijih štetočina u voćarstvu. Šteta koju prouzrokuje veća je u mladim zasadima sa gušćom sadnjom, naročito na M9 podlozi jabuke, odnosno, dunji kod krušaka. Jedna gusjenica dovoljna je da uništi stablo dok se starija stabla lakše bore sa ovom štetočinom. Razlog tome vjerovatno su sokovi koji mogu da uguše gusjenicu, nešto slično kao kod potkornjaka. Ako je sušna godina, šteta može da bude veća jer takvo vrijeme pogoduje drvotočcu. Leptir je bijele boje, ali se teže primjećuje jer leti noću. Pojavljuje se od kraja maja do polovine septembra kada ženka polaže jaja na grane ili u osnovu pupoljaka.
Štetu pričinjava gusjenica koja se pojavljuje u oktobru. Na površini stabla prvo se primijeti žućkasti izmet. Gusjenica je ispod kore, u hodniku koji je ubušila i u kojem prezimljava. Ako su deblo ili grana tanji, dolazi do sušenja grane na mjestima iznad ubušenja, jer gusjenica grize srž prema gore. Žućkaste je boje, sa crnom glavom i pjegama zbog čega drvotočca zovu i “ leopard leptir“. Hodnici su smeđe boje i u njima se nalazi izmet gusjenice pomiješan sa srži drveta.
Suzbijanje drvotočca vrši se tokom leta leptira ili u momentu izlaska gusjenica iz jaja i njihovog ubušivanja u koru. Zaražene grane se režu i spaljuju jer su izvor napada na ostala stabla. Isto tako spaljuju se i osušena stabla koja su takođe žarište za napad na zdrava stabla.
Na brojnost leptira može da se utiče primjenom insekticida koji se koriste protiv savijača jabuke i ostalih štetočina, ali je problem duži period polaganja jaja zbog čega je potrebno stalno praćenje stabala i njihovog zdravstvenog stanja. Ako se insekticidi primijene u momentu izlaska gusjenica ili kada su plitko, ispod kore, moguća je dobra zaštita sa insekticidima na bazi hlorpirifosa.
U slučaju dubljeg ubušivanja gusjenice u srž stabla, odnosno, kada se već napravi hodnik, najbolje je da se proširi ulazna rupa, gdje izlazi izmet, i da se injektiraju insekticidi koji uništavaju štetočinu. Otvor je potrebno zatvoriti voskom. Ako proizvođač ne želi da ubrizga insekticid može da se koristi vata natopljena u benzin ili hloroform koja se takođe zatvori voskom.
Fotoprilog
Tagovi
Autor