• Oboljenja jagode
  • 10.05.2021. 14:10

Bolesti jagoda: Zastiranje tla polietilenskim folijama kao efikasna preventivna mjera

Za uspješan uzgoj jagoda neophodno je da se pored sadnje zdravih živića, izbora otpornih sorti, pogodnih lokacija, kao i izvođenja svih potrebnih agrotehničkih mjera, primjenjuju i direktne mjere zaštite.

Foto: WikimediaCommons/Jerzy Opioła (ilustracija)
  • 319
  • 51
  • 1

Jagodu najčešće napadaju i pričinjavaju joj najveće ekonomske štete gljivične i virusne bolesti. Pored toga, ovu voćnu vrstu mogu ugroziti i bakterioze, ali se to rjeđe dešava i gubici nisu veliki.

Gljivična oboljenja ili mikoze javlljaju se svake godine u manjoj ili većoj mjeri. Najopasnija i najčešća je siva pjegavost lišća (Mycosphaerella fragariae). Njen uzročnik prezimljava u zaraženom lišću, a infekcija nastupa rano u proljeće ili tokom vegetacije.

Napada sve dijelove bokora, a najviše listove. Simptomi se prvo uočavaju na licu, u obliku sitnih crvenkasto - ljubičastih pjega. Fleke se brzo povećavaju i dobijaju sivkastu boju sa crvenkasto ljubičastim obodom. Lisno tkivo unutar njih izumire (nekrotizira), a u slučaju jače zaraze cijela površina liske se suši, biljke slabe, a novo lišće se brzo inficira. U ovakvim slučajevima prinos i kvalitet plodova znatno opada.

Tretiranja obavezna ako je prohladno i kišovito

Pored preventivnih mjera za suzbijanje, preporučuje se prskanje jagodnjaka tri do četiri puta tokom vegetacije sa 0,3% rastvorom ortocida, cineba ili 0,5% bakarnim krečom, ali i 1% bordovskom čorbom. Prvo tretiranje treba provesti prije cvjetanja, drugo od završetka cvjetanja do početka sazrijevanja plodova, a treće poslije berbe dok se četvrto obavlja prema potrebi, početkom septembra. Bakarni kreč i bordovska čorba koriste se prije cvjetanja i poslije berbe plodova.

Crvena pjegavost lišća (Diplocarpon earliana) je gljivica koja napada lišće, lisne peteljke i cvijetne drške. Javlja se zajedno sa sivom pjegavošću, a izaziva i slične štete u zasadu. Mjere zaštite su identične kao i u prethodnom slučaju.

Šta kada se pojavi pjegavost lista jagode ili pepelnica?

Siva trulež plodova (Botrytis cinerea) razvija se vrlo brzo pri povoljnim uslovima (visoka vlažnost i hladno vrijeme) i može uništiti gotovo cjelokupan rod. Napada izumrle dijelove bokora, cvjetove i plodove u svim fazama razvoja - od zametanja do sazrijevanja ploda, a može da uzrokuje velike gubitke i za vrijeme čuvanja ili transporta plodova.

Zaraženi dijelovi bokora dobijaju tamnu boju i suše se, a meso ploda omekša, dobije gorak okus, brzo ga pokriva siva prevlaka i postaje neupotrebljivo. Prve infekcije nastaju na mjestima gdje plod dodiruje vlažnu zemlju. Navedeno oboljenje se širi dodirom zaraženih plodova sa zdravim, putem kiše, tekućom vodom, insektima kao i drugim načinima prenošenja organa za razmnožavanje, tačnije micelijama.

U cilju suzbijanja, treba pokloniti posebnu pažnju provođenju preventive, a prije svega zastiranju zemljišta u jagodnjacima i upotrebljavati polietilenske folije. Pored navedenog, savjet je odraditi dva do tri prskanja u toku vegetacije. Od sredstava za zaštitu preporučuju se ortocid ili cineb u koncentraciji 0,3%, euparen 0,25% ili melpreks 0,06%. Pored navedenih, mogu se provesti i tretiranja tečnim sumporom. Prvi tretman izvodi se u vrijeme otvaranja cvjetova, a poslije toga svake ili svake druge sedmice ponavlja se dok plodovi ne dostignu jednu trećinu odgovarajuće veličine. Sa prskanjem treba nastaviti ako su česte kiše i vrijeme prohladno ili ukoliko se primjete simptomi.

Uzgoj na ocjeditim terenima

Oštećenja koje jagodi nanosi pepelnica (Sphaerotheca humuli) uglavnom zavise od uslova gajenja, vremenskih prilika u toku vegetacijskog perioda i osjetljivosti sorte. Gljivica se najintenzivnije razvija u godinama kada je hladno. Tada uzrokuje štete, posebno na osjetljivim sortama.

Napada sve nadzemne dijelove bokora, a posebno list, cvijet i plod, tačnije sjemenke na plodu.

Pomenuto oboljenje lahko se primjeti jer se zaraženo lišće uvija prema gore (epinastija), na naličju se javlja tanka bronzasta prevlaka, a pri jačem napadu rubovi liske nekrotiraju. Zaraženi plodovi su slabije obojeni i izgledaju kao da su posuti bjeličastim prahom. Napadnuti bokori slabije se razvijaju i to se značajno odražava na visinu prinosa i u narednim sezonama.

Kao preventiva, preporučuje se izbor ocjeditog terena sa propuhom, izbor otpornih sorti u uzgoju i redovno čišćenje zasada od starog i zaraženog lišća. Kada se pojave simptomi, suzbijanje vršiti prskanjem jagodnjaka karatanom u dozi do 0,12% ili kosanom od 0,4%. Posebno je važno da se prvo tretiranje provede u početku pojave bolesti prije cvjetanja, a po potrebi ponoviti ga odmah nakon završetka cvjetanja. Tretiranje karatanom odraditi najmanje 20 dana prije početka sazrijevanja plodova.

Truljenje plodova (Gnomonia fructicola) još uvijek nije dovoljno istraženo jer nije poznato da li je rasprostranjeno u našoj zemlji, ali se zna da uzročnik napada cvijetne drške, peteljke, čašice i plodove. Prva infekcija nastupa odmah poslije cvjetanja, a manifestuje se kroz tamnu boju zaraženih peteljki i čašica. Mladi plodovi najprije zaostaju u porastu i postaju mekani, a zatim se i oni suše. U početku dobijaju ljubičastu boju, kasnije crvenkastu i na kraju blijedoružičastu. Način širenja i suzbijanja gljivice još nije dovoljno proučen.

U gusto posađenom zasadu češće se javljaju zaraze

Bolesti korijena, njegovo truljenje, venuće i sušenje bokora najčešće izaziva veliki broj fitopatogenih gljivica, koje parazitiraju na korijenovom sistemu. Najveće štete su na korijenu i uzrokuju venuće ili kolaps jagode (Verticillium albo-atrum), crvenkastu srž korijena (Phytophthora fragariae), crno truljenje korijena (Rhizoctonia solani i Idriella lunata), kao i truležnicu korijena (Armillaria mellea).

Uzročnici navedenih oboljenja su zemljišni mikroorganizmi koji u početku oštećuju pojedine dijelove korijena, a kasnije nastupa sušenje cijelog korijenovog sistema. Prvi simptomi zaraze najčešće se ispoljavaju u kržljavom izgledu biljaka, kasnijem i slabijem razvoju, sitnijem i tanjem lišću i u smanjenju prinosa. Poslije toga listovi gube zelenu boju, nekrotiziraju pojedine zone i nastupa venuće i sušenje čitavog usjeva.

Bolesti jagoda - simptomi i suzbijanje

Na intenzitet širenja zaraza utiče gustina sadnje, mineralna ishrana i vremenske prilike. Biće jače izražene ako je zasad gušće posađen i đubren većim količinama azotnih hranjiva i ako su se temperature u toku proljeća češće kolebale.

Najefikasnije je primjenjivati preventivne mjere, a one se sastoje u izboru otpornijih sorti prilikom proizvodnje na težim i vlažnim tlima, poput zenga zengana, čačanske rane, erlidaun, kembridž favorit, kao i obaviti sadnju na zdravim, dobro pripremljenim i dreniranim zemljištima. Voditi računa o primjeni plodoreda, zdravih živića i đubriti u umjerenim količinama azotom. Rjeđe se izvodi tretiranje tla hemijskim sredstvima.

I viroze uzrokuju značajne gubitke 

Prisustvo virusa na ovoj voćnoj vrsti lako se zapaža golim okom, mada se neki ne mogu zapaziti, ali izazivaju znatno smanjenje prinosa. Zbog toga je za sigurnije utvrđivanje zdravstvenog stanja voćke, potrebno obaviti testiranje pomoće test-biljaka. Oni koji se jasno uočavaju dobili su nazive prema simptomima koje ispoljavaju na pojedinim dijelovima bokora - listu, plodu, cvijetu, stablu i korijenu.

Sve viroze se karakterišu time da izazivaju osjetno smanjenje bujnosti i rodnosti bokora, manje je obrazovanje živića i brže ili sporije propadanje zasada. Zaraženo lišće je obično sitnije i kratkih drški. Dobija mozaično šarenilo, hlorozu oboda ili nerava, kovrdža se. Oboljeli plodovi su sitniji, deformisani, lošeg su ukusa i arome, a cvjetovi su najčešće morfološki deformisani ili sa zelenim kruničnim listićima. Prinosi na ovakvim usjevima su umanjeni za 20 do 75 procenata. Pored toga bokori već u trećoj godini izumiru.

Sorte koje su tolerantne prema virozama daju relativno dobar urod i na njima se ne ispoljavaju vidljivi simptomi.

Od virusnih bolesti najčešće su žutilo oboda lišća (Strawberry y-e virus), kovrdžavost lišća (Strawberry cv virus), šarenilo lišća (Strawberry m virus), zelenilo kruničnih listića (Green p virus) i žutilo nerava (Strawberry VB virus).

Često se dešava da isti zasad bude zaražen sa više virusa pa su u tom slučaju gubici veći. Sve viroze najčešće se prenose zaraženim sadnicama koje su dobijene vegetativnim razmnožavanjem zaraženih bokora. Pored toga, često se prenose insektima, nematodama i vilinom kosicom. Ovakve biljke ne mogu se liječiti i zato treba strogo voditi računa da ne dođe do zaraze zasada.

Za suzbijanje bolesti preporučuju se sljedeće mjere: saditi samo garantovano zdrav sadni materijal, gajiti otpornije sorte, birati parcele koje nisu zaražene nematodama, kontrolisati zdravstveno stanje zasada i odstranjivati sve zaražene i sumnjive bokore. Takođe redovno suzbijati lisne uši i cikade kao vektore, odnosno, prenosnike virusa.


Tagovi

Bolesti jagoda Virusne bolesti Gljivična oboljenja Preventivne mjere Crna pjegavost jagode Siva trulež plodova Zastiranje zemljišta Drenirano zemljište Truljenje plodova


Autorica

Saima Trako-Silajdžić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva. Najveći dio svog bogatog radnog staža provela je u oblasti hortikulture i rasadničarske proizvodnje ukrasnog bilja, sadnica voća i ljekovitih vrsta. Imala je uticaja i na agrarnu politiku u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo ekspanzijom, posebno u proizvodnji jagodastog voća.