Vinogradi na sjeverozapadu: Za jedne katastrofalna, za druge fenomenalna godina

Pojedine vinarije na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine zadovoljne su ovogodišnjim prinosimа grođžda, dok je kod nekih rod podbacio. Razlog za ovakvo stanje jesu vremenske neprilike koje su ovo ljeto nanijele ogromnu štetu u pojedinim krajevima.

Tako je u prnjavorskoj vinariji "Fazan", koja je podignut na južnoj strani valovitog terena s nadmorskom visinom od 180 do 240 metara i blagim nagibom od 15 do 20 odsto, koji obezbjeđuje optimalnu drenažu tla nakon proljetnih padavina, rod grožđa podbacio.

"Biću iskrena. Godina je bila katastrofalna. Jako loši su bili vremenski uslovi, a rod na pojedinim sortama i do 90 odsto је uništen. Kiše koje su padale u maju, junu i julu, napravile su štetu u samom cvatu loze", govori odgovorno lice u ovoj vinariji Nada Harijan.

Ogromna šteta

Kada su vidjeli sa kakvim problemоm su su suočili u ovoj vinariji iz Prnjavora, nastojali su da bar čokote na četiri hektara sačuvaju.

"Koliko god smo se trudili da sačuvamo rod, nismo uspjeli. Obrali smo nešto malo šardonea i pinota. Okvirno na hektar možda ima oko 300 kilograma. U ovom trenutku dobro je jer nemamo ugovoren otkup vina, tako da smo u zavidnoj situaciji i u prilog nam ide prošla godina koja je bila izuzetno dobra, kako po rodu, tako i kvalitetu", kažu u ovoj vinariji u kojoj je zastupljenost crnih sorti 60%, a ostatak čine bijele sorte grožđa.

Iz cijelog vinograda ni ceker grožđa: Nužna zaštita tokom zime

Harijanova ističe da će finansijska šteta biti velika, ali će crtu da podvuku na kraju godine. "Komisija za procjenu štete je izlazila na teren, hoće li biti neke pomoć nisam optimistična", navodi Harijanova.

Berbu privode kraju

Nešto bolja situacija je u vinariji "Đuričić" u Velikoj Sočanici nadomak Dervente, koja se prostire na oko dva hektara površine. I ovdje godinu ocjenjuju teškom. 

"Nešto više od 50 odsto imamo roda u odnosu na prošlu godinu. Moram reći da sam poprilično zadovoljan, jer ko je bio uporan kada je u pitanju zaštita vinove loze, uspio je da sačuva grožđe. Na ruku nam je išao i ovaj sunčani septembar", priča nam Aleksandar Đuričić, koji podsjeća da je prošla godina bila rodna i visokog kvaliteta.

Đuričićima je preostala još berba kasnih sorti, kao što su kaberne, merlo, rizling, morava.

"Nadam se da nam kiša neće napraviti problem, jer je zemlja suva tako da se nadam da ćemo u narednih deset do 15 dana okončati i berbu ovih sorti. Rane sorte kao što su traminci, šardone, pion, već smo obrali", kaže iz ove mlade derventski vinarije čiji su prvi čokoti zasađeni 2007. godine.

Jungići zadovoljni

Vinarija Jungić, čiji se zasadi vinove loze nalaze na markovačkim obroncima kod Čelinca i prostiru se na površini od oko 8 hektara, ipak su zadovoljni rodom.

"Uprkos vremenskim neprilikama koje su zadesile pojedine krajeve, mi smo zadovoljni rodom u našim vinogradima. Imali smo sreće da nas je zaobišlo to veće nevrijeme koje je pogodilo pojedine krajeve, samo smo sa početkom avgusta imali malo grada bez veće štete", kaže Irena Jungić, te dodaje da je berba u punom jeku.

"U toku je berba bijelih sorti. Ranije nešto završili smo berbu šardonea i sovinjona. Posmatramo vremenske prilike, pa ako bude po prognozi i još sunčanih dana, sačekaćemo sa berbom crnih sorti merlota, kaberneta i frankovke", pričaju za Agroklub iz vinarije koja je u namjeri da probudi usnuli rodni kraj i vrati ga u život, crvenim vinima dala ime Šikar, po predjelu na kome je zasađen vinograd, a bijelim ime Balatin, po rječici koja izvire u neposrednoj blizini.

Krčenje vinograda - kada i kako to obaviti?

Jungićeva navodi da će za sada prema njihovim procjenama, ovo biti jedna od boljih godina za njih.

"Možda će na kraju prinos biti nešto manji za razliku od ranijih godina, ali kvalitet je na zavidnom nivou, tako da očekujemo i kvalitetna vina", navode iz ove vinarije koja je svega 15 kilometara istočno udaljena od Banjaluke.