Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaća vina
  • 08.11.2021. 12:00

Prof.dr.sc. Marko Ivanković: 2021. bi mogla biti godina za pamćenje

Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, prof. dr. sc. Marko Ivanković pojasnio nam je koju to ulogu Zavod ima u vinogradarstvu, te koje vrste stručne pomoći pruža uzgajivačima vinove loze.

Foto: Depositphotos/ArturBociarski/V.Stapić
  • 694
  • 75
  • 1

Kakva je bila ova vinogradarska godina, sa kakvim su se problemima susreli uzgajivači vinove loze, da li je ekstremno sušno vrijeme utjecalo na kvalitetu i urod grožđa, te o još drugim brojnim temama vezanim za ovu kulturu razgovarali smo sa direktorom Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, prof. dr. sc. Markom Ivankovićem.

Možete li nam reći kakva je bila ova vinogradska godina za proizvođače vina u našoj zemlji?

Kada je u pitanju vinogradarska 2021., onda možemo kazati da je stručna agronomska javnost procjenjuje kao izvrsnu. Dugo sušno razdoblje dovelo je do smanjene uporabe fitofarmaceutskih pripravaka i smanjenoga broja tretiranja nasada vinove loze. Većina modernih vinograda u Hercegovini imaju sustave za navodnjavanje kap po kap.

Ipak, urodi po hektaru su smanjeni za cca 10 do 12 procenata u odnosu na prethodne prosječne sezone. Kvaliteta vinskoga grožđa je izvrsna, sa visokim sadržajem šećera i povoljnim udjelom kiselina i pH vrijednosti. Grožđe je pobrano i sada na red dolaze umijeća naših enologa i vinara. U ovom trenutku, s nestrpljenjem očekujemo vrhunske kreacije naših vinara i enologa koje ćemo imati prilike kušati.

Ova godina bi, po vinarima, trebala biti "godina koja se pamti".

Suša redukovala i upotrebu pesticida

Da li ste zabilježili promjene u registru, jesu li se u 2021. nasadi vinove loze povećavali ili smanjivali?

Federalni agromediteranski zavod vodi vinogradarski katastar po GIS tehnologiji, ali kojega treba još nadograditi u narednoj godini, nadamo se uz pomoć Razvojne agencije Republike Češke. Broj hektara vinograda vrlo sporo se povećava u zadnjih deset godina, te se može reći da na tom polju stagniramo. Naime, naš vinogradarski katastar pokazuje da imamo cca 3.700 ha vinograda u Bosni i Hercegovini, što je 64 posto od predratnih površina vinograda, odnosno 5.791ha u 1990. godini. Rekordna godina pod vinogradima bila je 1912. kada je zabilježeno 6.040 hektara. 

S obzirom da je u cijeloj Evropi zabilježen manji urod nego prethodnih godina, da li je i sa domaćim proizvođačima takav slučaj? Tačnije, da li su ekstremne temperature, suša i grad imali utjecaja na kvalitetu i količinu proizvedenog vina ove godine? Koji su još problemi mučili vinogradare, kakva je situacija sa bolestima i štetnicima?

Kvaliteta ubranog grožđa je izvrsna (Foto: FAZ Mostar)

Da, cijela Europa ima manje urode grožđa iz razloga dugotrajne suše. S druge strane, kvaliteta ubranoga grožđa je izuzetna ili čak izvrsna, što je vrlo dobar temelj za daljnji rad u podrumu i dobivanje vina vrhunske kakvoće. Visoke temperature smanjile su broj tretiranja u nasadima za skoro 30 procenata. Dakle, redukovana je upotreba pesticida što je svakako poželjno.

Drugi problem vezan je za Covid-19, kada su europski vinari u 2020. godini bilježili pad prodanih količina vina. Istovremeno neke vinarije su prešle na sustav online prodaje i dostave vina putom brze pošte. Međutim, sve to nije bilo dovoljno jer je cijeli sustav HoReCa - hoteli, restorani i  kafići, zatvoren zbog pojačanih epidemioloških mjera. Sve navedeno utjecalo je da su neprodane količine ostale za 2021. Sustav CAP (Common Agriculture Policy - Zajednička poljoprivredna politika op.a.) u EU-27 je na različite načine pomagao svojim proizvođačima.

Konkurentni smo po prirodnim resursima

Kakav je potencijal vinogradarstva kod nas, da li ima dobru perspektivu? Imaju li proizvođači vina podršku od Zavoda ili drugih organa vlasti s obzirom da su pretrpjeli veliku štetu zbog postojeće pandemije?

Imamo vrlo povoljne agroekološke uvjete za razvitak vinogradarstva ili konkurentsku prednost u prirodnom smislu, ne samo u južnim dijelovima zemlje nego i na sjeveru. Mi moramo što prije pristupiti sustavnom podizanju novih vinograda kako bismo što prije dostigli predratne površine. Međutim stručna javnost slaže se da bi bilo poželjno doći na 10.000 ili čak 12.000 hektara vinograda kako bi smo se mogli nositi s konkurencijom na otvorenom tržištu.

Kada je u pitanju Federalni agromediteranski zavod Mostar, onda valja istaknuti da smo kao samostalna upravna organizacija pri Vladi Federacije BiH ovlašteni za sve poslove u vinogradarstvu i vinarstvu. To onda znači od "od njive do stola". Zavod radi stručni i zdravstveni nadzor nad proizvodnjom podloga i plemki vinove loze odnosno nadzire kompletnu proizvodnju loznih cijepova.

Nužno je proširivati nasade

Prilikom podizanja novih nasada pružamo kompletnu stručnu pomoć od izbora sorata, razmaka sadnje, prethodnih analiza zemljišta s preporukama za meliorativnu gnojidbu i drugo. Kada vinogradi uđu u punu rodnost, a to je četvrta godina i dalje, pružamo stručne savjete u pogledu svih agrotehničkih mjera kao što su gnojidba, zaštita, rezidba i druge. Zavod radi certifikaciju vinogradarsko-vinarske proizvodnje, odnosno izrađuje elaborate o zaštiti zemljopisnog podrijetla i vrši kontrolu pomenute proizvodnje putem izdavanja mišljenja o proizvodnji grožđa i vina.

Jedino kvalitetno domaće vino može osigurati mjesto na tržištu u decenijama koje dolaze

Svakako naglašavamo našu edukativnu stranu pa tako svake godine organiziramo školu rezidbe, ali i onu za precjepljivanje vinove loze. Svake sezone bude oko 150 polaznika. Također smo izdali stručne publikacije po istim nazivima.

Zavod u eksperimentalnoj proizvodnji ima nasad od 15 sorata, deset bijelih i pet crvenih, na kojem pratimo one domaće i uvozne. Nakon tri ili četiri godine praćenja neke sorte precjepljujemo i stavljamo u pokuse druge. Sve rezultate ovih istraživanja možete pronaći na našoj web stranici. Također, za vinare imamo Priručnik za proizvodnju vina - za male proizvođače i hobiste.

Zavod ima moderni enološki laboratorij čije su metode akreditirane po sustavu ISO 17025: 2018. Ovo je jedini laboratorij za vino u BiH koji ima navedenu akreditaciju.

Zavod kontrolira izvoz vina

Kakva je situacija sa ukupnim izvozom vina iz naše zemlje, o kojim količinama se radi i da li je to više ili manje u odnosu na prethodnu godinu?

Naš Zavod je zadužen za analitičke, stručne i laboratorijske poslove u području domaćeg vinarstva. Izvoz vina iz BiH u cijelosti kontrolira Federalni agromediteranski zavod. Prema zadnjoj ažuriranoj listi DG Agri Brisel, Službeni list EU, Federalni agromediteranski zavod Mostar je - Agencija za vinogradarstvo i vinarstvo BiH uz pet laboratorija od koji je jedna Enološki laboratorij Zavoda.

Cilj je proširiti površine pod vinogradima

Ovo je obveza iz zakonodavstva EU što znači da sve treće zemlje moraju imati kontrolno tijelo odgovorno za vinarstvo i vinogradarstvo, a za Bosnu i Hercegovinu, to je Zavod. Na taj način je omogućen izvoz naših vina u zemlje EU 27. Broj vinarija pod našom kontrolom iznosi 70, od kojih 50 u Federaciji BiH i 20 u Republici Srpskoj.

U 2021. prijavili smo proširenje sustava akreditacije BAS EN ISO 17065:2014, odnosno, certifikacijsko tijelo ili organ za potvrđivanje u vinogradarstvu i vinarstvu BiH. Ovo je vrlo važno s obzirom na usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Na ovaj način ćemo moći prihvatiti u cijelosti sustav sljedivosti poradi dobivanja zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. 


Tagovi

Marko Ivanković Vinogradarstvo Domaća vina Federalni agromediteranski zavod Mostar Suša Kvaliteta vina


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba