Pretraga tekstova
Domaće vinogradare ne brine toliko proizvodna godina koliko prodaja vina, koja je veoma neizvjesna sada.
Sezona radova u vinogradima uveliko je počela. Vremenske prilike poslužile su proizvođače da mogu obaviti sve potrebne aktivnosti i sudeći po dosadašnjim rezultatima, ova sezona bi mogla biti rodna.
Međutim, nije proizvodna godina ono što brine vinogradare u Hercegovini nego prodaja u postojećim uslovima pandemije korona virusa. Zalihe vina su u skladištima/podrumima, a koje su ovog proljeća dostupne samo vlasnicima vinarija ili njihovim radnicima.
Kada je riječ o turistima, kojih je posljednjih godina bilo u velikom broju, ove sezone nema skoro dva mjeseca, takođe nedostaje i domaćih kupaca, kako navodi srpskainfo.com.
Iz najvećeg vinogorja u istočnoj Hercegovini, ocjenjuju da je situacija prilično kompleksna.
"Proizvođači su odradili sve radove u roku, vrijeme ih je u tome dobro poslužilo. Izvršeno je orezivanje, čišćenje vinograda od korova. Nije nedostajalo ni radne snage za sve navedene poslove. Kada je riječ o zaštiti, nabavljena su i sva neophodna sredstva, mada je i tu bilo problematičnih situacija", objašnjava Dragan Anđelić, direktor preduzeća "Agrofin", u istočnoj Hercegovini.
Kako kaže, od kako je proglašena pandemija, bilo je situacija da sredstva za zaštitu vinograda koštaju znatno više od ugovorenih cijena. Preparati se teže nalaze na tržištu, iako su tenderi za kupovinu raspisani na vrijeme. Ekonomske posljedice nakon pandemije značajno su se odrazile i na vinare.
"Posao radnika u vinarijama je neizvjestan. Radnici čekaju šta će se dalje dešavati, a za to vrijeme vino stoji u podrumima. U skladu s tim, javiće se i tržišni viškovi, što dodatno otežava stvari. Eventualno bi mogli da nam pomognu poticaji od države ili krediti, kako bi smo izašli iz ove nepovoljne situacije", ističe ovaj trebinjski vinar.
Dodaje da su u svom vinogorju posadili više od 10 hektara novih zasada žilavke i da za to očekuju podsticaje od države.
Vinogradari su nastojali maksimalno mehanizovati sve proizvodne procese, kako bi bilo potrebno što manje radne snage, koje ionako fali, ali ipak je neizvjesno kakvo će stanje biti tokom ljeta u ovom sektoru.
"Naše zasade obrađujemo i očekujemo da bude sve u redu. Sada je prodaja vina u potpunom zastoju. Dobro bi nam došla pomoć od države u svemu ovome. Rod bi mogao biti dobar jer smo odradili sve što je potrebno", priča Stevo Popovac, vlasnik vinarije u Trebinju.
Vinari u ovom dijelu BiH nadaju se da će se novim Zakonom o vinu spriječiti uvoz grožđa, kao i uvoz vina inače posljedice će da trpe domaći proizvođači i vinari.
Tagovi
Radovi u vinogradu Vinogorje Domaći kupci Dragan Anđelić Tržišni viškovi Zakon o vinu Zasadi žilavke Stevo Popovac Uvoz grožđa Uvoz vina Vinari
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.