Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prirodna vina
  • 27.01.2019. 12:30

Pet vinara s vinima bez kompromisa – maceriraju ih i 365 dana!

Upoznajte pet sjajnih vinara koji beskompromisno proizvode prirodna vina. Bez sumnje, o njima ćemo još čuti (i pisati!). Tko su Denis Bogoević-Marušić, Ivan Kosovec i Danijel Bastijančić, ali i kolege im iz Srbije Bojan Baša i Aleksandar Todorić?

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 717
  • 37
  • 0

Kada ispred sebe imate pet sjajnih vinara, čija je priča ponaosob fascinantna, nije lako odlučiti s čim započeti, što naglasiti, a što izostaviti jer nitko ne voli preduge članke. I kad konačno sami sa sobom raspetljate i priča krene, dođete pred sam finiš i samo treba stisnuti "spremi", a tekst nestane i ne da se vratiti, dođe vam, bit ću brutalno iskrena - povratiti. I tako, nakon izgubljenih cirka 6.000 slovnih mjesta, tek sad ide priča koju sam planirala završiti davno prije jer ima već dosta vremena kako je završio osječki festival vina WineOs, na kojem su me oduševili Denis Bogoević-Marušić, Ivan Kosovec i Danijel Bastijančić, ali i kolege im iz Srbije Bojan Baša i Aleksandar Todorić

Njihov odabir je čista priroda, vina bez kompromisa. Povratak tradiciji, duža maceriranja pa čak i stavljanje u boce bez sumpora."Svijet prirodnih vina možda je i najljepši u ljudskom smislu. Toliko solidarnosti, međusobnog pomaganja i podrške, nigdje nisam vidio. Prije nego li su se i osobno vidjeli, upoznali, iskustva su razmjenjivali na forumima", otkrio je Željko Garmaz, moderator radionica na Festivalu WineOs. 

Iz Splita u Prizdrinu 

A zašto baš biodinamički pristup i organska odnosno ekološka proizvodnja vina? "Prirodna vina su opuštena. Treba puno vremena jer ne kontroliraš ništa - sve je prepušteno prirodi, ali prirodna vina su jedina budućnost ili ćemo, nažalost, imati mrtvu zemlju", rekao je Denis Bogoević-Marušić čija je vinska priča započela 2004. kada je rodni Split zamijenio Prizdrinom na Pelješcu. Zatekao je ondje stare i neiskoristive vinograde i s ocem Milom se bacio na posao. Prvo je zasadio jedan vinograd od pola hektara, nakon nekoliko godina zasadio je drugi vinograd od jednog hektara, a na kraju je zasadio još pola hektara. Odlučio se na plavac mali i grk, nekoć domaće bijelo vino koje je gotovo u potpunosti iščeznulo s poluotoka.

Denis Bogoević-Marušić (lijevo)

"Tata Mile iako mu je 86 godina i dalje radi", pohvalio se vrijednim ocem s kojim poslove u vinogradu na brdu Križ - po kojem su i nazvali Vinariju, rade ručno. Okopavaju ga motikom, a upravo fotografija oca s motikom na ramenu i psa koji trči iza njega - etiketa je koja krasi njihova vina. Plavac mali je sorta koja, kaže, pripada Pelješcu, a grk hrvatsko blago sa svjetskim potencijalom na kojega moramo biti ponosni. 

U prirodnu proizvodnju vina upustio se i mladi Moslavac Ivan Kosovec, inače inženjer vinarstva koji se tijekom studija učio na malvaziji, a proslavio škrletom. No na upit što bi poručio onima koji razmišljaju baviti se vinogradarstvom i vinarstvom, Ivan reagira: Nemojte se baviti! Naime, dvije godine zaredom tuča mu je uništila vinograde. Godine 2015. šteta je bila 100%, a 2016. godine 80%. No, tad je došla 2017. 

Brutalno u ekstrem

"Iskreno, nisam mogao vjerovati da napokon imam nešto za brati. Morao sam napraviti nekakav statement", rekao je Ivan napominjući da je škrlet jednostavno, lagano, pitko, voćno i svježe vino. Inače, taj mladi moslavački biodinamičar s trenutnim prebivalištem u Kloštar Ivaniću, kupio je poluzapušteno zemljište u Popovači i tamo 2005. godine posadio tri hektara vinograda s ukupno 19.000 trsova škrleta, frankovke, chardonnaya, zweigelta i pinota crnog. No, škrlet, ta autohtona sorta, bila je njegov prvi obiljniji pristup, a već sa selekcijom 2011. pokazao je da ćemo o njemu još puno čuti. 

"Brutalno u ekstrem", kako je opisao Ž. Garmaz, otišao je Danijel Bastijančić iz istarskih Brajkovića koji je teran macerirao 365 dana i u boce stavio bez imalo sumpora. Odlučan je u namjeri ne raditi industrijski komercijalizirana vina već eksperimentira. Zapravo, Danijel je i ostavio trag na vinskoj sceni Hrvatske upravo dugim maceracijama. Prije terana, pojavio se s malvazijom maceriranom gotovo 200 dana. 

"Za teran su mnogi čuli zbog spora sa Slovenijom. I dobro da su čuli i ne zaboravite na to jer spor i dalje traje, ali teran je grožđe s velikim grozdovima koje daje odlična vina", rekao je Danijel svjestan da su ljudi i danas skeptični na organsku/eko/bio proizvodnju. Međutim, savjetuje im da svi mogu pokušati, ali to ne znači da će i uspjeti. On je, dodaje, kompletnu 2018. prošao samo sa četiri tretiranja vinograda! Dva prije i dva poslije cvatnje. 

Ivan Kosovec inženjer je vinarstva 

"Ti si lud", prečesto je čuo i mladi Aleksandar Todorić iz Ražnja u susjednoj Srbiji (iz Ražnja, a ne s ražnja - kako ga je predstavio Ž. Garmaz). "Bilo je gusto, doslovno sam oca i djeda morao moliti da iskrčimo vinograde i okušamo se u drugom načinu proizvodnje", rekao je Aleksandar koji je odlučan nastaviti baviti se isključivo organskom proizvodnjom. Dobar vjetar u leđa daje mu njegovo vino župljanka koje i dalje prima brojne pohvale. 

Tko je nov u proizvodnji vina?

"Ili uđite iskreno u priču ili nemojte uopće", poručio je Bojan Baša, Beograđanin čiji se vinograd nalazi na Fruškoj gori, a kojemu je upravo zemlja bila najveći problem za ulazak u svijet priordnih vina. "Zemlja koju sam našao nije bila kontaminirana, ali je bila u takvom stanju da smo se jedva probijali kroz šikaru. Gotovo četiri godine smo ga pripremali, krčili zemljište ručno, sjekirama i tek tada bagerom. Inače, barem 10 godina je potrebno da na zemlji uspostavite biodiverzitet", rekao je Baša dodajući da mu zapravo smeta što se - organske, eko vinare naziva "novima". 

Josip Brkić: I od Blatine se može napraviti zanimljivo biodinamičko vino

"Suvremena proizvodnja vina datira iz 1970. godine. Dakle, 50 godina, a vino se proizvodi već 8.000 godina. I mi sad govorimo da ulazimo u nešto novo? Način na koji se radilo 7.950 godina je nešto novo, a ono nešto od 50 godina je kao normalno?!, pitao je Baša koji smatra da bi se trebala uvesti zakonska obveza da se na etiketi napiše koje sve sastojke pojedino vino sadrži. 

Danijel Bastijančić ekstreman je u maceriranju

"Nemate podatak o tome kakva se sve kemija koristi. Ali, stavite pod mikroskop oba vina - naša prirodna i industrijska i pogledajte što se događa. Budućnost proizvodnje vina je organska proizvodnja", zaključio je Baša. 


Tagovi

WineOs Prirodna vina Škrlet Grk Teran Denis Bogoević-Marušić Ivan Kosovec Danijel Bastijančić Biodinamika


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.