• Konjak
  • 06.12.2020. 13:30

Od vina do konjaka - šta je važno u tehnologiji proizvodnje?

Vinski destilat odlaže se u hrastovu burad i po pravilu bi trebalo odležati minimum od tri do pet godina kako bi dobio specifičan miris, boju i naravno ukus.

Foto: Depositphotos/belchonock
  • 158
  • 22
  • 0

Sremski Karlovci u susjednoj Srbiji su vinogradarski kraj poznat po dugoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina, a sve zahvaljujući askurđelima koji su u ovom malom i čuvenom sremskom mjestu zasadili prve čokote. Ova tradicija nikada se nije prekidala te i danas stasavaju nove generacije mladih, posvećenih vinara, koji uz pomoć najsavremenije tehnologije, ali ipak na tradicionalan način, nastavljaju tamo gdje su njihovi preci započeli proizvodnju vrhunskih vina.

Ako imate grožđe - napravite vinjak

Ovdje ima mnogo vinarija, a jedna se posebno ističe jer osim vina proizvodi i odličan konjak koji može parirati svakom francuskom, ali i orahovac koji je sada već pobrao simpatije istinskih ljubitelja dobre kapljice.  

Sovinjon, šardone, burgundinac na četiri hektara

Prije skoro dvije decenije, dva kuma Mirko Veselinović i Mario Benšek, kreću u ortakluk te osnivaju zadrugu dvije familije i počinju proizvodnju odličnih rakija i vinjaka koje svima mogu poslužiti za uzor po svom kvalitetu. Posjeduju četiri hektara vinograda zasađenog sovinjonom i kaberne sovinjonom, sivim burgundcem i šardoneom. Ponosni su na svoje podrume gdje u hrastovim, prohromskim i staklenim sudovima kapaciteta 15.000 litara čuvaju i njeguju žestinu. 

Pored vinjaka, poznate su i rakije od dunje, kruške, kajsije (foto: facebook/Rakije Benisek-Veselinovic)

Godišnje proizvedu blizu 30.000 litara rakije od kruške, dunje, kajsije, šljive, grožđa, kao i specijalnog likera "Orahovac". 

Najizražajniji ukus je onaj koji se dobija od temperature tijela

Mirko Veselinović kaže da je posebno ponosan na konjak "Special" koji je dobijen mješavinom vinskih destilata. Po svom ukusu ne razlikuje se od poznatih i priznatih konjaka koji su dobili ime po francuskom gradiću Konjak (Cognac). 

"Riječ je o destilatu vina, gdje se po zakonu vino mora destilovati dva puta, te tako dobijen produkt zove se "o-do-vi" (eau-di-vie), odnosno voda života koja se pretače u hrastovu burad gdje odležava minimum dvije godine. Naš konjak proizvodimo na isti način, a njegov ukus dolazi do izražaja tek pošto se čaša sa njim grije u ruci. Najizražajniji ukus je onaj koji se dobija od temperature tijela", navodi Veselinović. 

Inače, ovo piće sadrži 40 odsto alkohola.

Godišnje se proizvede oko 500 litara konjaka

Prema njegovim riječima, konjak "Special" uvršten je u kategoriju premium pića i star je pet godina, a vinarija na petogodišnjem nivou proizvede oko 500 litara. 

"Naš konjak je zapravo vinjak jer samo alkoholno piće koje dolazi iz pomenute francuske regije, može nositi ime konjak. Međutim proizvodnja vinjaka je skoro pa identična. Tehnologija je vrlo slična, u prvom koriste se sorte bijelih vina, gdje se pri preradi grožđa veoma vodi računa o tehnologiji. Pri proizvodnji vinjaka ne smije doći do mrvljenja sjemenki i peteljki jer ukoliko se to desi samo bi se nagomilao tanin u širi", objašnjava naš sagovornik.

Kako ispeći kvalitetnu voćnu domaću rakiju

Kada se ispošuje ova procedura i kada se završi alkoholna fermentacija, slijedi destilacija. Da bi konjak bio vrhunskog kvaliteta, destilaciju bi trebalo obaviti ubrzo odnosno nakon prvog pretoka vina. Inače, tajna dobrog konjaka leži u tehnološkom postupku, ali i u budarima u koje se odlaže. 

"Vinski destilat odlaže se u hrastovu burad i po pravilu trebalo bi odležati minimum od tri do pet godina kako bi dobio specifičan miris, boju i naravno ukus."

Koristiti kasne sorte

Inače, od Veselinovića saznajemo kako se prilikom proizvodnje konjaka ne preporučuje upotreba ranih i muskatnih sorti grožđa jer one vinu daju veoma izraženu aromu, te i sam proizvođač prilikom spravljanja konjaka vodi računa o tome. Kada je riječ o odabiru sorti, najbolje je koristiti one kasne sorte grožđa, bogate amninokiselinama i koje sadrže manje šećera.

"Do sada smo napravili dvije serije konjaka, a treća je u buretu i biće dostupna za konzumaciju tek 2022. godine. Naš konjak se priprema od najfinijih sorta pino griđo kao i pino blan i grašca. Međutim za ovaj treći koji je trenutno u buretu i koji sazrijeva koristili smo kaberne i za sada mi se čini da je sve u redu", navodi naš sagovornik. 

Do sada su napravili dvije serije konjaka

Sam početak za ovog vinara bio je težak jer je pri prvoj proizvodnji pomenutog alkoholnog pića koristio burad od domaćeg hrasta, ali pošto ona nisu bila baš najboljeg kvaliteta, bure je puklo i dosta konjaka se prosulo. A, s obzirom na to da se "svaka škola plaća", nabavio je nova, od francuske hrastovine u kojoj sada stoji ovo dragocjeno piće.

Poseban šmek od hrastovog bureta

Bure daje konjaku posebnu aromu i šmek pa od njega zavisi hoće li on imati ukus kakaa, vanile ili kafe. Tajna i uspješnost Veselinovićevog proizvoda je upravo u specijalnoj hrastovini, od koje je posebno napravljeno za ovu vrstu pića.

Basist grupe Faith No More proizvodi vlastitu rakiju - zove se "Yebiga"

"Sam destilat je oštrog i oporog mirisa, a pravi šmek daje mu hrastovo bure. Što duže leži u bačvama sve je pitkije, aromatičnije i kvalitetnije. Inače u prve tri godine, dobija pitkost, a pravi prepoznatljiv ukus tek poslije četvrte godine starenja. Zato ne treba da čudi što je konjak bolji kad je stariji."

Ovo piće je u kategoriji srednje cjenovnih vinskih destilata. Ima blagu i prijatnu aromu, vanile i tabaka dok se u završnici osjeti blagi ukus trule višnje


Tagovi

Konjak Special Hrastova burad Kako Destilat Odležavanje Ukus konjaka


Autor

Ljiljana Milovanović

Više [+]

Poljoprivredna tehničarka voćarsko- vinogradarskog smjera sa bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Ljubiteljica pasa.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Danas je protekao prvi dan Sedmice održivog razvoja koja se provodi u okviru projekta"Podrška za realizaciju Ciljeva održivog razvoja i angažman privatnog sektora"koji finansira vlada Švedske.Poslije uvodnog obraćanja kao okvira za realizac... Više [+]