Koliko navike potrošača mogu pomoći proizvođačima vina?

Da bi zadovoljili potrebe i zahtjeve potrošača proizvođači moraju konstantno da sprovode istraživanje navika, potreba i preferencija potrošača prilikom kupovine i konzumiranja vina, navodi stručnjak za agroekonomiju Mladen Pavlović.

Kako smo ranije pisali, na primjer, svjetska potrošnja vina u 2020. procjenjuje se na 234 miliona hektolitara što je za tri posto manje u odnosu na godinu prije i najniži nivo od one iz 2002., saopštila je Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) sa sjedištem u Parizu.

Nagli pad svjetske potrošnje vina - ovako loša godina ne pamti se od 2002.

Ono što obuhvata ponašanje potrošača jeste proces prikupljanja informacija usmjerenih ka odluci o kupovini, kao i proces korištenja i ocjenjivanja. Marketinško istraživanje fokusira se na ponašanje potrošača. Preferencije potrošača i njihove potrošačke navike glavna su pitanja koja treba proizvođači vina da uzimaju u obzir prilikom koncipiranja proizvodne politike.

Interes za istraživanjem mlađe populacije proizilazi iz potrebe za upoznavanjem potrošača s vinom do kraja njegove adolescencije zato što se u tim godinama života stvaraju krajnje potrošačke navike te se oblikuje kupovni stil. Vinske preferencije, percepcija vina, potrošnja i očekivanja od vina značajno se razlikuju kod mlađih potrošača u odnosu na starije.

Više se kupuje u prodavnicama, nego od proizvođača

Kompanije su zainteresirane za mlade zbog njihove potrošačke moći i utjecaja na kupovinu, te kao budućih kupca i potrošača. Otkrivanje potrošačkih preferencija prema vinu, njihovih stavova i kupovnog ponašanja omogućuje proizvođačima definiranje odgovarajućeg marketing programa i strategije koje bi zadovoljile njihove potrebe i poboljšale prodaju i potrošnju vina. Pregled naučne i stručne literature ukazuje da još uvijek ne postoje dovoljno istražena naučna saznanja o motivima za kupovinu i konzumiranje vina, ističe Pavlović.

Istraživanja pokazuju da postoji slab intenzitet (učestalost) kupovine i konzumiranja vina mlađih ispitanika. Najveći broj potrošača vino konzumira manje od jednog puta mjesečno. Slijedi intenzitet nekoliko puta mjesečno. Potrošači najčešće kupuju vino u supermarketima i u megamarketima, a rijetko direktno od proizvođača. Jedan od razloga jeste veliki asortiman ponuđenih vina u maloprodajnim objektima.

Od inata do zlata: Jungić najbolja vinarija iz BiH

Visina prihoda potrošača značajno utiče na izdvajanje sredstava za kupovinu vina. Najveći broj potrošača kupuje vino čija cijena je niža od 10 KM po boci. Brend vina predstavlja bitan elemenat prilikom odluke o kupovini. To znači da pred proizvođačima stoji važan zadatak kako i kojim aktivnostima izgraditi vlastiti brend. Najveći dio potrošača izražava spremnost da plati veću cijenu za brendirano vino. Najvažnije eksterno obilježje jeste vrsta vina, potrošačima su važni cijena i proizvođač. Najvažnije interno obilježje predstavlja okus, sledi miris (buke) vina, objašnjava beogradski stručnjak.

Više bijela, a najmanje roze

Potrošači najviše preferiraju bijela vina, neznatno zaostaju crvena, a najmanje roze (ružičasta) vina. Muškarci preferiraju bijela, a žene crvena i roze vina. Mlađi potrošači češće kupuju domaća. Najvažniji faktori prilikom odluke o kupovini domaćih vina jesu dobar (lijep, prijatan) okus i prihvatljiva cijena.

Hercegovačka vina u londonskom restoranu - koliko koštaju?

Otkrivanje potrošačkih preferencija prema vinu, njihovih stavova i kupovnog ponašanja omogućava proizvođačima definiranje odgovarajućeg marketing programa, strategije i taktike koje bi zadovoljile potrebe mlađih potrošača, povećale prodaju i potrošnju vina, navodi Pavlović.