Kalemovi se mogu umakati u parafinski vosak pojedinačno ili grupno u rastresitim snopovima od 10 do 12 komada odjednom.
Mnogi naši vinogradari nisu upućeni u to da najnovija istraživanja pokazuju da je moguće saditi kalemove vinove loze (Vitis Vinifera L.), odnosno podići vinograd i bez obrazovanja humke od zemlje. Umjesto humke, obavi se parafinisanje spojnog mjesta i nadzemnih dijelova kalemova, tako da sloj parafina nadoknađuje humku.
Ovakav postupak se finansijski isplati kako na malim površinama, tako i pri podizanju vinograda na velikim kompleksima.
Prednosti parafinisanja kalemova u odnosu na obrazovanje humke od zemlje su mnogobrojne. Kao prvo, brže se odvija sadnja i nije potrebna dezinsekcija protiv štetočina koje se skrivaju u humci od zemlje. Nije potrebna ni njega humke, što pojeftinjuje troškove održavanja mladog zasada u prvoj godini podizanja, kao ni odstranjivanje površinskih žila i brandusa (žile neposredno ispod površine zemlje).
Obavlja se na sljedeći način: Prvo se parafinski vosak zagrije na temperaturi od 55 do 70 oC. Zagrijavanje smiješe može se obaviti napolju gdje se podižu vinogradi ili u zatvorenoj prostoriji. Toplota parafinskog voska mora se strogo kontrolisati termometrom. Po pravilu, posuda sa parafinskim voskom treba da se nalazi u posudi sa toplom vodom koja se direktno zagrijava na toplom izvoru. Kada se umoči prst u parafin, kod standardnog parafinskog voska, treba malo da pecka i da stvori providan naprstak. Ako je naprstak mliječno bijeli, onda je parafin hladan, a ukoliko peče onda je vruć.
Menadžer jedne od najvećih vinarija u Sjevernoj Makedoniji, hvali žilavku, ali "ne da na svoje"
Kalemovi se mogu umakati u parafinski vosak pojedinačno ili grupno u rastresitim snopovima od 10 do 12 komada odjednom. U parafinski vosak umače se samo dio kalema i to dio lastara sa jednim, rjeđe dva okca, spojno mjesto i dio ispod spojnog mjesta do prvog koljenca. Tretiranje u toplom parafinskom vosku traje jednu do dvije sekunde. Vađenjem kalemova iz parafinskog voska završeno je tretiranje kalemova parafinom i mogu se odmah saditi. Za jedan kalem utroši se oko 1,5 grama parafina.
Da bi se spojno mjesto i okce zaštitili od nepovoljnih spoljnih činilaca, preporučuje se upotreba prstenova od plastične mase. Ovi prstenovi imaju odgovarajuće dimenzije. Prečnik im je 5 do 6 cm, visina 15 cm i debljina zida prstenova oko 1 do 1,5 mm.
Postavljaju odmah po završenom sađenju kalemova tako da zahvate prostor od 5 do 6 cm iznad okca i 3 do 4 cm ispod spojnog mjesta. Prednosti sađenja parafinisanih kalemova sa postavljenim prstenovima su višestruke. Kao prvo, jednostavno se postavljaju, mogu se upotrebljavati i više godina, uspješno zamjenjuju humku od zemlje od napada štetočina, kao što su crvi i sovice.
Također, uspješno štite parafinski sloj od nepovoljnih uticaja spoljne sredine i lastare u početku razvoja od vjetrova i mehaničkih ozljeda, nije potrebna njega humke i odstranjivanje površinskih žila. Ovo olakšava njegu mladog čokota u prvoj godini sađenja vinove loze, a na kraju, smanjuju se troškovi održavanja vinograda u godini njegovog podizanja.
Inače, prsten se ostavlja da štiti parafinisano spojno mjesto i osnovu lastara sve do opadanja lišća, odnosno sve do zagrtanja mladog čokota u jesen.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autor