Vinogradarima je ovo jedna od najlošijih godina u posljednih pola stoljeća. Više od 50 posto ukupnog uroda je uništeno zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta.
Počela je berba grožđa u hercegovačkim vinogradima. Međutim, ova godina zbog loših vremeskih uvjeta, nije išla na ruku vinogradarima. Za njih je ovo jedna od najlošijih godina u posljednih pola stoljeća. Više od 50 posto ukupnog uroda je uništeno zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, što će utjecati i na formiranje novih, viših cijena grožđa i vina.
Vinogradari u Čitluku i Međugorju ne pamte lošiju godinu. Zbog obilnih kiša vinograde je napala bolest, jednim manjim dijelom pepelnica, ali u prvom redu peronospora koja je poharala Hercegovinu, posebno manje vinograde.
"Pepelnica ne učini toliku štetu kao peronospora. Peronospora jednostavno obere grožđe da nemate ni tragova, ne ostanu ni peteljke, kamoli bobice grožđa. Na tisuću loza, imate vinograda na podrucju Čitluckog, Čerinskog, Hamzickog polja, ljudi ne mogu ubrati ni ceker grožđa", kaže glavni enolog u Vinariji Čitluk, Tihomir Prusina.
U Vinariji Čitluk, najvećoj i nastarijoj Vinariji u Bosni i Hercegovini, uspjeli su zahvaljujući struci sačuvati gotovo sav urod.
"Samo zahvaljujući struci, slušala se struka, štitila se loza više puta nego što je to uobičajeno, jer su bile obilne padaline. Ne možete očekivati ako ste danas naprskali lozu, a sutra je pala kiša, i nastavila padati idućih dana, da ste je zaštitili od bolesti", kaže Prusina.
Slično je i u vinogradima Grge Vasilja u Međugoriju, gdje je sačuvan gotovo sav urod, jer su radili adekvatnu zaštitu. No, nisu mogli utjecati na krupu, kažu, koja im je smanjila za 10 posto ovogodišnji urod. Manji je urod, ali kvaliteta grožđa, a time i kvaliteta vina će ove godine, poručuju, biti iznimna.
"Nije sve baš tako crno kako se na prvi pogled može učiniti, ako je manje grožda onda bude malo bolje vino. Mogu vam reći, na osnovu analiza, parametri su pokazali da ima sve predispozicije da bude izvrsno vino ove godine", ističe Vaslj iz vinarije "Carska vina".
Manje količine grožđa, kažu vinogradari, utječu i na njegovu cijenu, koja već polako ide prema gore. Kako bi se zaštitio urod iduće godine, stručnjaci savjetuju nužnu zaštitu preko zime jer upozoravaju - peronospora prezimljuje u tlu sa opalim lišćem i nužno ju je iskorijeniti. Bez obzira na lošu godinu, kažu kako je područje Hercegovine idealno za vinogradarstvo i vinarstvo i da je taj potencijal neiskorišten.
"Prije rata je bilo pet tisuća i još nešto hektara vinograda, sada je nešto više od tri tisuće. A mi se tužimo odoše mladi vani, umjesto da to ne pričamo nikako nego da radimo na tome da ne idu, da stvaramo ovdje uvjete. Evo recimo naši su se vratili, moj sin se vratio, on kaže neće da živi u Americi, on hoće ovdje", priča Vasilj dodavši kako potencijala ima i kako ovdje treba graditi budućnost, jer nije vani tako idealno "ne teče tamo med i mljeko kako se priča, ovdje trebamo stvarati obitelji, ovdje je najljepše jer je tu naš interes."
U Hercegovini je 1912. godine bilo 12 tisuća hektara pod nasadima vinograda. Upravo je ta brojka optimalna da bi ovaj sektor u našoj zemlji bio održiv, što nalaže i legislativa EU, a nedavno usvojenim novim Zakonom o vinu otvaraju se mogućnosti da se to i ostvari.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica