Domaći vinari nisu ravnopravni sa onima iz regiona, zato im je potrebna podrška države

Aktuelna pandemija korona virusa značajno je uticala i na vinogradarski sektor. Plasman vina iz Republike Srpske praktično je zaustavljen što je kod domaćih vinogradara izazvalo zabrinutost da rod iz 2020. godine neće imati gdje skladištiti pa će novu berbu dočekati punih podruma. 

"Turista ove godine nije bilo, naša vina nismo mogli izvoziti, a i ugostiteljski objekti nisu radili. Partneri iz Kine otkazali su porudžebine do daljnjeg. Ovakvo stanje teško da će biti stabilizovano i za godinu dana", izjavio je Dragan Anđelić, vlasnik vinarije "Anđelić"iz Trebinja.

A gdje čuvati ovogodišnji rod?!

Prema njegovim riječima, svi ozbiljni proizvođači mogli bi imati problema ukoliko ne prodaju svoja vina, što je vrlo moguće jer je plasman potpuno obustavljen u proteklih par mjeseci, kako navodi Glas Srpske. 

"Nijedan vinar nema tolike skladišne kapacitete da bi i pored punih podruma, mogao odgovarajuće čuvati i novi rod", objašnjava ovaj vinogradar.

Posljedice pandemije osjetili i vinari - ove godine prodaja upitna?

Pored skladištenja uroda, vinarima je ove godine problem predstavljala i prodaja. Postojeća situacija uslovila je veliki zastoj u prodaji vina. 

BiH nije konkrentna sa državama iz okruženja

"Zbog ograničenog protoka roba, ali i ljudi, prodaja vina bila je dosta slaba, što je i razumljivo jer je bila potražnja za nekim drugim proizvodima", rekao je Radovan Vukoje, enolog i vlasnik vinarije "Vukoje". Dodaje da je samo mali broj vinogradara uspješno vladao postojećom situacijom na tržištu. 

Kako bi domaća proizvodnja mogla nesmetano da se odvija, neophodna je podrška države. Ovo je prije svega važno da ne bi došlo do toga da naše tržište bude zasićeno grožđem iz uvoza ili uvoznim vinom, a koje je sada tržišni višak na evropskom tržištu. 

Vinari razmatraju destilaciju vina u etanol za proizvodnju dezinficijensa

Povoljna okolnost je što se vide naznake postepnog popuštanja ograničavajućih mjera, što će otvoriti mogućnost slobodnije prodaje pa će se polako rješavati i uskladištene zalihe. Pri tom, prodaja se odvija samo na domaćem tržištu. 

Kako Anđelić kaže, u 2019. godini uvoz vina bio je četiri puta veći od izvoza. "Države u okruženju subvencionišu i proizvodnju grožđa i uvoz tako da BiH njima nije konkurencija. Nismo u ravnopravnom položaju u odnosu na region i taj nesklad predstavlja veliki izazov za našu zemlju", zaključuje on.