• Smeđi medvjed
  • 15.06.2019. 16:00

U 15 godina zabilježena su 664 napada medvjeda na ljude, koji su najčešći uzroci?

Gotovo 80 znanstvenika iz cijeloga svijeta provelo je istraživanje o najčešćim uzrocima negativnih susreta s medvjedima.

Foto: Pixabay/Alexas_Fotos
  • 92
  • 12
  • 0

Koji su najčešći uzroci negativnih susreta s medvjedima? Naime, u sklopu projekta "Upravljanje i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama na razini populacije - LIFE DINALP BEAR", gotovo 80 znanstvenika iz cijeloga svijeta, među kojima je Đuro Huber, ugledni stručnjak za smeđeg medvjeda, iz susjedne Hrvatske, provelo je istraživanje o najčešćim uzrocima negativnih susreta s medvjedima. Po prvi puta obradili su podatke prikupljene u gotovo čitavom staništu ove vrste diljem svijeta i otkrili koje su to najrizičnije situacije koje povećavaju rizik od napada.

Tim povodom u časopisu Scientific Reports upravo je izašao članak naziva "Brown bear attacks on humans: a worldwide perspective", navodi se u priopćenju koje potpisuje Lidija Bernardić. 

Analizirani izvještaji o 664 napada smeđih medvjeda na ljude

"Za potrebe istraživanja sakupljeni su i analizirani izvještaji o 664 napada smeđih medvjeda na ljude koji su rezultirali fizičkom ozljedom ili smrću, zabilježeni između 2000. i 2015. godine diljem ukupnog staništa koje naseljava ova vrsta: u Sjevernoj Americi, Evropi i na Istoku. Fenomen je obrađen iz globalne perspektive, uz opis ključnih okolnosti napada, s naglaskom na zajedničke faktore i lokalne osobitosti scenarija ovisno o geografskom području, tradiciji suživota s ovom vrstom, ali i upravljačkim praksama. Početna hipoteza glasila je da se manje napada događa u zemljama u kojima je lov na medvjede legalan zbog potencijalnog odstranjivanja  jedinki koje se ne izbjegavaju ljude.

Kneževski medvjed i ove godine dolazi po još - odnio dvije svinje teške 180 kg

Rezultati ovog istraživanja pokazuju globalni porast broja napada tijekom proteklog desetljeća što je najvjerojatnije rezultat nekoliko faktora (npr. porasta medvjeđe, ali i ljudske populacije diljem svijeta što dovodi do sve učestalijeg preklapanja staništa ovih vrsta). Nadalje, sve veći broj ljudi iz gradova bavi se rekreativnim aktivnostima i/ili posjeduje vikend-kuću u staništu medvjeda. Sve intenzivnije korištenje divljine od strane ljudi, posebice osoba koje nisu navikle na suživot s divljim životinjama, povećava mogućnosti potencijalno opasnih susreta", objašnjavaju. 

Na području Evrope, najviše napada dogodilo se u Rumunjskoj (131), zatim Slovačkoj (54), Švedskoj (28) i Finskoj (17). U Sjevernoj Americi, najviše napada zabilježeno je na Aljasci (51), u Britanskoj Kolumbiji (42), Wyomingu (29), Montani (25) i Alberti (18). Na Istoku, zabilježili smo 111 napada u Rusiji, 25 u Iranu i 54 u Turskoj. Najviše napada u kojima je došlo do fizičkog kontakta (85.7%) rezultiralo je samo ozljedom, a 14.3% smrću napadnute osobe. Točnije, 19 smrtnih slučajeva zabilježeno je u Evropi (6.6% svih zabilježenih napada), 24 u Sjevernoj Americi (13.1% ukupnog broja napada na ovom području) i 52 na Istoku (32.0% ukupnog broja). Zabilježili smo trend napada od 39.6 napada/godišnje diljem svijeta: 11.4 napada/godišnje u Sjevernoj Americi i 18.2 napada/godišnje u Evropi (10 napada/godišnje, ako isključimo Rumunjsku).

Ženke s mladuncima su najagresivnije

"Najučestaliji scenarij napada smeđih medvjeda je obrambeni napad ženke s mladuncima (47%), zatim iznenadni susret (npr. medvjeda je iz blizine iznenadila prisutnost čovjeka; 20%), prisutnost psa (17%), napad nakon što je medvjed ranjen ili uhvaćen u neku zamku (10%) te predatorski napadi (5%; 9 u Rusiji i 6 u Sjevernoj Americi).

Ovi razultati pokazuju da su ženke s mladuncima skupina medvjeda koja će vjerojatnije reagirati agresivno u susretnu s ljudima. Drugi učestali scenariji uglavnom su rezultat neprikladnog ponašanja ljudi i ponašanja koje povećava rizik od napada, a koja bi trebalo izbjegavati: samostalno kretanje kroz stanište medvjeda, hodanje u tišini, šetanje s psom koji nije na povodcu ili slijeđenje medvjeda ranjenog u lovu. Sve ovo moguće je izbjeći kampanjama informiranja javnosti i edukacijom. Suprotno našoj polaznoj hipotezi, nismo pronašli razlike u broju napada među zemljama u kojima se medvjedi love ili odstreljuju legalno i zemljama u kojima je lov strogo zabranjen", navodi se u priopćenju. 


Tagovi

Smeđi medvjed Istraživanje Napadi na ljude Znanstvenici Istraživanje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi