Već najmanje 20 godina naučnici i istraživači upozoravaju na to da istovremenim širenjem stanovništva u području prašume raste i rizik od raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolišu prelaze na ljude i izazivaju bolesti.
S obzirom na to da se uništavanje Amazonije, pluća svijeta i dalje ne zaustavlja, naučnici sada upozoravaju da njihovo krčenje ne predstavlja samo prijetnju za klimu, već i nove rizike za ljudsko zdravlje.
"Krčenje šuma u Amazoniji olakšava prijenos novih i starih bolesti poput malarije“, za Climate news network tvrdi biolog i veliki poznavalac ovog šumskog sistema, dr. Philip Fearnside te dodaje: "Povezanost deforestacije i širenja zaraznih bolesti samo je još jedna posljedica nekontrolisanog krčenja šuma, pored gubitka bioraznolikosti u ovom području te vitalnih klimatskih funkcija šuma u ciklusu kruženja vode u prirodi te smanjenju globalnog zagrijavanja".
Već najmanje 20 godina naučnici i istraživači upozoravaju na to da istovremenim širenjem stanovništva u području prašume raste i rizik od raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolišu prelaze na ljude i izazivaju bolesti.
Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje, krivci za Covid-19?
"Vijest o širenju ovog virusa nas naučnike nije nimalo začudila. Kada virus koji nije dio naše evolucijske istorije napusti svog prirodnog domaćina i uđe u ljudsko tijelo, tada nastaje haos kojeg smo svi nažalost osjetili“, kaže Ana Lúcia Tourinho, doktorand ekologije.
"Dok je izolovana i u ravnoteži sa svojim staništima, poput gustih tropskih kišnih šuma, ova vrsta virusa ne predstavlja prijetnju za ljude. Do problema dolazi kada se taj prirodni rezervoar uništi i kada ga zauzimaju druge vrste“, pojašnjava Tourinho.
Dodatni primjer je studija dr. Anete Afelt, istraživača sa Univerziteta u Varšavi koja je zaključila da su visoke stope uništavanja šuma u posljednjih 40 godina u Aziji pokazatelj da bi sljedeća ozbiljna zarazna bolest mogla doći iz tog dijela svijeta.
Pojačan lov i krivolov - jedni pune zamrzivače iz dosade, drugi se bore za goli život
"Budući da je to jedna od regija s najintenzivnijim porastom stanovništva, gdje su sanitarni uslovi i dalje loši i gdje je stopa krčenja šuma vrlo visoka, jugoistočna Azija ima sve uslove da postane mjesto gdje se zaraze pojavljuju“, ističe Afelt.
Poglavice domorodačkih naroda apelovale su da se u vrijeme pandemije koronavirusa spriječe bušenja nafte među pritokama rijeke Amazone, upozorivši da će uništavanje njihove zemlje uništiti napore u borbi protiv klimatskih promjena.
U videoporuci povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti, zajednice u Peruu i Ekvadoru kažu da će se pritisak za iskorištavanjem njihove zemlje pojačati kako vlade budu tražile načine za oporavak od koronavirusa. "Cijeli se život brinemo za prašumu i pozivamo sve da se priključe našoj viziji", rekao je Domingo Peas, vođa naroda Achuar u Ekvadoru.
Achuar je jedan od 20 različitih naroda s ukupno oko 500.000 pripadnika koji žive u prašumi na granici između Perua i Ekvadora, poznatoj kao Sveti izvori Amazone, a postojeća i planirana naftna i plinska polja prostiru se u toj regiji na 280.000 kvadratnih kilometara, površini većoj od Teksasa, kažu međunarodna udruženja za zaštitu okoliša.
Krije li se iza požara u Amazoniji veliki svjetski biznis s govedinom?
Trenutno je operativno 7% tih polja, a ekvadorska i peruanska vlada planiraju iskorištavati još najmanje 40%, uključujući polja u prašumama bogatima životom kao što je ekvadorski nacionalni park Yasuní, upozoravaju aktivisti.
Naučnici strahuju da se ekosistem danas tako jako uništava radi sadnje soje i drugih usjeva da će umjesto apsorbiranja ugljičnog dioksida postati jedan od najvećih sistema koji ispušta stakleničke plinove, navodi Deccan Herald.
"Ako se uništavanje Amazonije nastavi sadašnjim ubrzanim tempom, a ona se sve više pretvara u područje savane, ne možemo ni zamisliti što bi odatle moglo proizaći po pitanju zaraznih bolesti", upozorava Tourinho.
Tagovi
Autorica