Prema novom izvještaju FAO-a, FRA 2020, globalno šumsko područje od 1990. godine smanjeno je za 178 miliona hektara. Međutim, stopa neto gubitka znatno je pala zadnjih 30 godina zbog manjeg krčenja u nekim zemljama te zbog pošumljavanja i prirodnog širenja šuma.
Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je sveobuhvatnu procjenu šumarstva FRA 2020 u digitalnom formatu. Ovaj izvještaj predstavlja prvu objavljena internet platforma koja sadrži detaljne regionalne i globalne analize za 236 zemalja i teritorija. Korisnici sada mogu proučiti više od 60 šumskih pokazatelja u svim zemljama i regijama i preuzeti tražene podatke.
"Bogatstvo informacija o svjetskim šumama vrijedno je javno dobro za globalnu zajednicu kako bi se olakšalo oblikovanje politike zasnovane na dokazima, donošenje odluka i zdrave investicije u tom sektoru", rekla je zamjenica generalnog direktora FAO-a, Maria Helena Semedo. "Ovi novootvoreni alati omogućiti će nam bolji odgovor na krčenje i degradaciju, spriječiti gubitak biološke raznolikosti i poboljšati održivo upravljanje u takvim područjima", dodala je.
Milioni ljudi širom svijeta zavise od šuma zbog njihove sigurnosti hrane i sredstava za život. Njihova zaštita je ključna za očuvanje prirodnih resursa jer čuvaju većinu zemaljske biološke raznolikosti i pomažu u ublažavanju uticaja klimatskih promjena. Prema nedavno objavljenom izvještaju o stanju svjetskih šuma (SOFO), one sadrže 60.000 različitih vrsta drveća, 80% vrsta vodozemaca, 75% ptica i 68% sisara na Zemlji.
Svijet ima ukupnu šumsku površinu od 4,06 milijardi ha što je oko 31% ukupne površine kopna. Evropa, uključujući Rusku Federaciju čini 25% svjetskog šumskog područja, a slijedi Južna Amerika s 21%, Sjeverna i Srednja Amerika s 19%, zatim Afrika sa 16%, Azija s 15% i Okeanija s 5%.
Globalno područje pod šumama i dalje se nastavlja smanjivati, a svijet je od 1990. godine izgubio 178 miliona ha. Međutim, stopa neto gubitka znatno se smanjila tokom razdoblja od 1990. do 2020. zbog smanjenja krčenja u nekim zemljama te zbog pošumljavanja i prirodnog širenja šuma.
Afrika ima najveću godišnju stopu neto gubitaka u razdoblju od 2010. do 2020. s 3,9 miliona ha, slijedi Južna Amerika s 2,6 mil. ha. Najviša neto dobit od šumskog područja u posljednjih deset godina je u Aziji.
Od 1990. godine procijenjenih 420 mil. ha je izgubljeno zbog krčenja šuma i njihovog pretvaranja za drugu namjenu poput poljoprivrede. Međutim, stopa gubitka znatno se smanjila. U posljednjem petogodišnjem razdoblju godišnja stopa krčenja procijenjena je na 10 miliona ha, što je pad u odnosu na 12 mil. ha u periodu od 2010. do 2015. te 16 mil. ha u razdoblju 1990. do 2000.
Površina šume u zaštićenim područjima povećala se za 191 milion ha od 1990. godine i sada je dostigla procjenu od 726 mil. ha.
Prvih deset zemalja svijeta po prosječnim godišnjim neto gubicima šumskih površina u posljednjoj deceniji su: Brazil, Demokratska Republika Kongo, Indonezija, Angola, Ujedinjena Republika Tanzanija, Paragvaj, Mjanmar, Kambodža, Bolivija i Mozambik.
"Iako se stopa krčenja smanjila tokom protekle decenije, ona je i dalje velika briga. Trenutnim tempom riskiramo ciljeve koji se odnose na održivo upravljanje šumama“, komentarisao je Anssi Pekkarinen, direktor šumarstva i koordinator FRA-e.
"Moramo pojačati napore za zaustavljanje krčenja kako bismo iskoristili puni potencijal šuma u doprinosu održivoj proizvodnji hrane, smanjenju siromaštva, sigurnosti hrane, očuvanju biološke raznolikosti i klimatskim promjenama uz istovremeno održavanje proizvodnje drvnih proizvoda", zaključio je Pekkarinen.
Tagovi
Autorica
