Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Osa šiškarica
  • 04.12.2022. 12:00

Hrastova osa šiškarica kao dokaz da nisu svi štetnici štetni

Kukci iz roda Cynips sp. hrastove su ose koje tvore prepoznatljive loptice na naličju listova. Naučnici pretpostavljaju da je ova zajednica insekta i biljke starija od 20 miliona godina

Foto: Vesna Mijat
  • 132
  • 27
  • 0

Posmatrajući stabla u parkovima i šumama, pažljivi prolaznik uočit će čudnovate loptaste ili kuštrave tvorevine na lišću i stabljikama različitih biljnih vrsta. Ova pojava je učestala na hrastovim stablima, te na pasjoj ruži.

Na listu hrasta vidljive su manje ili veće tvrde kuglice ili pak izrasline slične malim trbušastim prstenovima. Na žiru su česte bodljaste nakupine, dok na šipurku s druge strane, nije teško pronaći brojna kuštrava klupka na stabljikama. Ovo nije ništa drugo nego odbrambena reakcija biljke na novog stanara u vlastitom tkivu - malu osicu šiškaricu.

Hrastove ose šiškarice iz porodice Cynipidae, sitni su crni ili smeđi opnokrilci veliki oko 1-8 mm. U svijetu ih postoji oko 1.300 vrsta. Ženke odlažu jajašca u tkivo biljke domaćina gdje se onda razvija larva. Ona izlučuje tvari na koje biljni organizam reagira pojačanim nakupljanjem tanina, deformacijama i abnormalnim rastom. Nastaju šiške različitih oblika koji su specifični za pojedinu vrstu insekta.

Ovisno o vrsti osice, šiška se tvori na korijenu, pupoljku, listu, resama ili žiru. U njoj se najčešće nalazi jedna larva, no ponekad ih je i više, a predstavlja izvor hrane i zaštitu za rastuću larvu dok se ne razvije u odraslu jedinku i izađe. Kod nekih vrsta dolazi do izmjene spolne i nespolne generacije, a čak i različite generacije iste vrste uzrokuju ovu pojavu na različitom tkivu biljke. Tako npr. nespolna generacija vrste Cynips quercusfolii uzrokuje rast kuglica na naličju lista, a spolna generacija iste vrste uzrokuje ovu pojavu na pupoljcima hrasta.

Fascinantni primjer parazitske simbioze

U nekima od većih vrsta moguće je pronaći i druge vrste osica koje nisu primarni uzročnici te šiške, ali žive u suživotu s prvim stanarom (ili ga ubiju). 

Nakupljanje tanina

Biohemijski proces koji se odvija u napadnutoj biljci uzrokuje nakupljanje specifičnih hemijskih tvari u biljnom tkivu kao što su: fenolne kiseline, antocijanini, flavonoidi, tanini, steroidi, triterpeni, alkaloidi i saponini. Još iz antičkog doba poznato je tretiranje raznih oboljenja šiškama skupljenim s hrasta Q. infectoria. Korištene su za liječenje raznih edema, upala, infekcija usne šupljine, akutnog proljeva i krvarenja, a upotrebljavane su i kao analgetik.

Moderna istraživanja donekle potvrđuju ove koristi. Vjeruje se da one sa spomenute vrste hrasta posjeduju antiviralna, antibakterijska, antifungalna i antiparazitska svojstva. Mogu se upotrebljavati za tretiranje peridontitisa, sprječavaju propadanje zubiju, te protiv bolničkih infekcija. Dodatno, iskazuju antioksidativno djelovanje. Sve navedeno ponajviše je moguće zahvaljujući većem sadržaju tanina. On se u povijesti se koristio radi proizvodnje prirodnih boja za tekstil, te za štavljenje.

Dodatno, hrast s većim sadržajem tanina postaje neukusan za druge organizme koji se hrane lišćem, a istovremeno tanin štiti ličinke osa od napada gljivica.

Vrste hrastovih šiški

Jedne od prvih koju se mogu vidjeti u proljeće su okruglaste tvorevine na listu koji se još nije potpuno razvio. Uzrokovane su organizmom Biorhiza pallida. Kasnije u proljeće na cvatnim se resicama pojavljuju šiške spolne generacije Neuroterus quercusbaccarum. Kroz ljeto, one slične artičoki moguće je vidjeti na pupoljcima hrasta, a uzrokuje ih Andricus foecundatrix. U kasno ljeto nekoliko tipova se formira na naličju lišću. Veći broj sjajnih žuto-smeđih kupolastih šiški (oblika šeširića do 4 mm promjera) posljedica su nespolne generacije Neuroterus quercusbaccarum.

Svilenkaste do 3 mm promjera nalik širem prstenu na lišću uzrokuje osica Neuroterus numismalis, a okruglaste su znak infestacije s Cynips quercusfolii. Nekoliko vrsta osica formira ih na žirevima. Andricus quercuscalicis uzrokuje žuto-zelene nepravilne, dok Andricus grossulariae tvore nazubljene. Preko cijele godine vidljive su mramorne šiške uzrokovane Andricus kollari na pupoljcima.  

Nisu štetne za biljke 

Ove ose za samu biljku nisu štetne, no u poljoprivredi se često iskorjenjuju. Primjerice, uvezena kestenova osa iz Kine sprječava izboje novih cvjetova na pitomom kestenu, uzrokujući manje prinose, a samim time i ekonomske štete. One koje se naseljavaju u plod hrasta mogu također, utjecati na manji prinos, te posljedično manje zalihe hrane za vjeverice, miševe, golubove i šojke. No, same šiške su neopasne za stablo domadara i ne uzrokuju nikakve dugoročne posljedice za stablo.

Cynipidae parazitiraju na hrastovima već jako dugo; pojedini naučnici pretpostavljaju da je ova zajednica kukca i biljke starija od 20 miliona godina. U ovom predugom periodu, osice su imale vremena evolucijski se prilagoditi hrastu, a i hrast je imao dovoljno vremena prilagoditi se nihovim potrebama. Još je istraživanjem iz 1987. utvrđeno da je nivo tanina u organizmu hrasta usko povezan s brojnošću hrastovih osa šiškarica na istom organizmu (što je više osica u listu, više je i tanina).

Ovisno o vrsti osice, šiška se tvori na korijenu, pupoljku, listu, resama ili žiru

Kada osica snese jaje u tkivo hrasta, hrast reagira pojačanim lučenjem nekih tvari pa tako i tanina. Veći udio nataloženog u tkivu hrasta štiti ličinke osice od gljivičnih bolesti i smanjuje njihovu smrtnost. Istovremeno, više tanina štiti i stablo od napada drugih štetnika kao što su gubari i mrazovci. I tako je jedan parazit zaštitio sebe i domaćina od napada drugih štetnika. Šiške šiškarica nisu štete na biljkama već samo fascinantni primjeri parazitske simbioze.


Tagovi

Osa; Osa šiškarica; Hrast; Šuma; Cynipidae; Cynips; Quercus;


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić