Za ovu rasu Gačani kažu - ništa joj ne daš, a sve ti vrati. Nesistemskim ukrštanjem proteklih decenija došlo je i do narušavanja genoma gatačkog goveda, kaže Dušan Andrijašević
Gatačko govedo uskoro će biti zaštićeno kao autohtona priznata rasa s prostora Gacka i Hercegovine. U okviru projekta Instituta za genetičke resurse, na čelu sa dr Jelenom Nikitović, uzorkovano je oko 300 grla u svrhu genotipizacije. Realiziran je iz programa za očuvanje i zaštitu izvornih rasa i sojeva domaćih životinja – gatačko govedo, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Ovo sivo govedo značajno je ne samo za poljoprivredu, nego i tradiciju, kulturu i turizam ovog kraja. Prije dvije godine je osnovano i Udruženje uzgajivača gatačkog goveda, kojim predsjedava Dušan Andrijašević.
"Nakon laboratorijskih analiza i dobijenih rezultata, utvrdili smo da samo 24 grla ima preko 90 posto gena gatačkog goveda, što je zabrinjavajuće", kaže Andrijašević.
Projekat genotipizacije i zaštite ove plemenite rase nastavljen je kako bi se analizirala sva grla s područja općine. Nakon dobijenih rezultata s terena dobit će se uvid koliko je autohtonih jedinki ostalo da bi se dalje išlo u njihovu zaštitu i selekcijsko ukrštanje kako bi se ova rasa proširila, ostala i opstala na ovom području.
"Također smo uzeli i uzorke za banku gena koji se čuvaju u Institutu za genetičke resurse, a sam proces zaštite ove rase je nemjerljiv za cijelu BiH", dodaje naš sagovornik.
U razgovoru za Agroklub, Andrijašević, pojašnjava da nastanak gatačkog goveda počinje još u doba Austrougarske, formiranjem stočarske stanice u Gacku 1887. godine, aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije.
"Stočarska politika austrijskih vlasti, a posebno u govedarstvu, bila je da se što prije poveća prosječna proizvodnja mesa, mlijeka i drugih proizvoda, odnosno tjelesna masa goveda. Da bi se to postiglo, bosanska vlada je pozvala u to vrijeme najpoznatijeg stručnjaka prof. dr Leopolda Adametza da predloži smjernice za unaprjeđenje govedarstva", navodi Andrijašević govoreći o nastanku ove rase.
Naime, nakon utvrđivanja stanja na terenu, Adametza je svoje prijedloge iznio u posebnoj raspravi štampanoj kao manuskript u Bremenu 1892. godine pod naslovom "O sredstvima i putevima za unaprjeđenje bosanskohercegovačkog govedarstva".
Predložio je da se u procesu križanja s bušom koristi sivo alpsko govedo, koje je također sitnije građe od drugih stranih pasmina, skromno, otporno, adaptibilno i relativno dobre mliječnosti. Njegove preporuke su djelimično prihvaćene.
"Jedna od najvažnijih mjera iz tog perioda veže se za 1905. godinu,kada su kastrirani svi domaći bikovi bušaci, kako bi se sistemski nastavilo ukrštanje sa austrijskim bikovima. Proces stvaranja rase u periodu oba svjetska rata bio je prekinut, da bi se opet nastavljao, čime je 50-tih godina prošloga vijeka stvorena rasa-gatačko govedo", ističe.
Rasu sive boje, životnog vijeka 15-17 godina, od tjelesnih mjera karakteriše visina grebena 130 cm i dužina trupa 155 cm, sa žutom bojom između rogova i duž leđne linije pretežno do polne zrelosti. Prvi pripust se vrši 16-24 mjeseca, imaju relativno lak partus s velikim procentom živorođene teladi koji se kreće do 90 posto.
Težina novorođene teladi je u prosjeku od 30 kod ženskih do 40 kg kod muške, s dnevnim prirastom od 0,9 do 1,1 kg. Ova rasa se odlično aklimatizirana na brdsko planinske područja Gacka, kontinentalne klime, s oštrim zimama, gdje je nadmorska visina u prosjeku preko 1.000 metara, odlično podnose kraške surove terene, gdje su tokom većeg dijela godine na ispaši.
"Za ovu rasu Gačani kažu - ništa joj ne daš, a sve ti vrati. Nesistemskim ukrštanjem proteklih decenija došlo je i do narušavanja genoma gatačkog goveda čime je ova rasa došla do granice izumiranja", kaže nam Andrijašević.
Prosječan proizvodni vijek gatačkog govečeta je 8-10 laktacija (također ima grla i s 15 laktacija). Proizvodnja mlijeka je oko 3.600 kg na farmi, dok kod poljoprivrednih proizvođača u vlastitom uzgoju ima i grla s više od 4.500 kg mlijeka, s prosjekom od 3,9 posto mliječne masti i 3,4 proteina što je čini izuzetno pogodnom rasom za proizvodnju kvalitetnog sira i kajmaka.
"Po dosadašnjim analizama utvrdili smo da na području općine Gacko postoji 24 autohtone jedinke rase gatačko govedo, a naš konačni cilj je da ispitamo sva potencijalno autohtona grla, gdje bi išli u sistemsko držanje i ukrštanje grla po nazorom da bi se uspostavila i održala stabilna populacija ove rase na području Gacka i Hercegovine", dodaje.
Inače, svake godine se održava i stočna izložba u Gacku, gdje poljoprivrednici izlažu najbolja grla, a to je ujedno i najveća i najpoznatija stočna izložba u Hercegovini. U organizaciji Udruženja, u toku je i projekat pod nazivom "Promocija rase gatačko govedo svrhu njegove zaštite", u okviru kojeg će se održati nekoliko radionica o njegovoj bitnosti te je planirana i podjela opreme poljoprivrednicima koji uzgajaju ovo goveče.
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vrijeme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]
Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda. Reprodukcija goveda... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autorica