Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja mesa
  • 11.02.2021. 10:00

Uvoz mesa: Dva suprotna zahtjeva, a država pala na prvom potezu?

Na jednoj strani uvoznici koji su kategorično protiv zaštitnih mjera, a sa druge domaći proizvođači prepušteni sami sebi i traže njihovo uvođenje. Između njih, politika, država i niko nema rješenje ?!

Foto: Depositphotos/SimpleFoto
  • 703
  • 291
  • 0

Ko je jači, odnosno čiji lobi je učinkovitiji pokazala je zadnja sjednica Vijeća ministara BiH, gdje se izglasala odluka o ne usvajanju posebnih zaštitnih mjera na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica EU, tačnije svježeg svinjskog i goveđeg mesa. Poslijednjih nekoliko dana dosta se priča, piše i komentira situcija oko uvoza ovih kategorija mesa i proizvodnje istog u našoj zemlji.

Na jednoj strani uvoznici koji su kategorično protiv zaštitnih mjera pri uvozu, a sa druge domaći proizvođači prepušteni sami sebi i traže provođenje potrebnih koraka.

Između njih, politika, država, entiteti, kantoni bezbroj ministarstava, agencija, ureda i niko nema rješenje. I dok uvoznici pokazuju kakav jak uticaj i lobi imaju, a koji trenutno ide u njihovu korist, poljoprivrednici najavljuju proteste i blokade.

U međuvremenu se svi pitaju koje rješenje je najbolje, ali prvo posložimo stvari kako realno izgledaju na terenu.

Imamo li mi dovoljno mesa ?!

Uvoznici, ujedno i velike kompanije za preradu svinjskog i goveđeg svježeg mesa da bi opstale na tržištu moraju imati kontinuirane količine onog sirovog u preradi. Radi se o hiljadama tona godišnje. Onog momenta kada domaća proizvodnja ne može da prati zahtjeve prerađivača po pitanju nabavke količina svježeg mesa, okreću se uvozu. Svi se slažu da trenutno Bosna i Hercegovina nema dovoljno da bi se zadovoljile prerađivačke potrebe, ali ima mogućnosti za uzgoj tovne junadi i svinja. Domaće farme i štale ipak su u većem broju prazne nego li se u njima tovi.

Takva situacija onda nalaže neka druga pitanja - šta je dovelo do tog stanja, zašto je uzgoj pomenutih kategorija životinja u padu, zašto se konstantno smanjuje broj tovnih grla i zašto se farmeri preorjentišu na neki drugi vid uzgoja ?

Bezbroj pitanja, koja zahtjevaju prvo jednu složenu analizu trenutnog stanja, pronalazak odgovornih pa tek onda na red dolaze moguća rješenja. Do tada ostaje konstatacija da proizvodnja kod nas ne može podmiriti potrebe prerađivača, ali da postoje kapaciteti koji bi ako ne sve sigurno jednim dijelom nadomjestiti te zahtjeve. Aktuelna situacija za pravo daje uvoznicima da se okreću stranom tržištu, uvozu, ali i stavu da ne žele dodatne carine, prelevmane ili takse.

Domaći uzgajivači u nezavidnom položaju

Strani uvoz guši i ono malo što je ostalo od bh. stočarstva. Niska cijena otkupa domaćeg svježeg svinjskog i goveđeg mesa, relativno nedovoljni poticaji ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam uzgajivačima. Ako u svom poslu stalno radite da bi samo podmirili osnovne troškove rada pa čak nekada ostali i dužni, tu nema uslova za napredovanje, širenje ili intenziviranje.

Upravo je to slika BiH proizvodnje svježeg goveđeg i svinjskog mesa. Stočari s razlogom negoduju i prozivaju odgovorne institucije. Hitno traže uvođenje carina na uvoz i zaštitu proizvodnje.

Kao i kod uvoznika i ovo ima opravdan razlog - farmeri traže zaštitu od države. I dok su nadležna ministarstva kontinuirano prebacivala "problem lopticu" sa jedne na drugu stranu, domaći uzgoj stoke je trpio i akumulirao gubitke, koji su rezultirali praznim štalama, odjavljivanjem obrtničke djelatnosti, rasprodaju grla i objekata za tov. Onog momenta kada je voda došla do grla kao što se kaže, a odavno je takvo stanje, prvo sa konkretnim mjerama oglasilo se Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Država pala na vlastitom potezu

Vijeće ministara BiH kroz svoj rad dužno je štiti interes države, u ovom slučaju interes naše proizvodnje. Nažalost nakon sjednice jasno je da je interes uvoznog lobija jači i od same države. "Ovo je bio dobar prijedlog, ali nije dobio podršku", kratko je izjavio ministar Staša Košarac. A prijedlog je podrazumijevao uvođenje prelevmana na svježe rashlađeno uvozno juneće i svinjsko meso.

Na pomolu novi protesti - niske otkupne cijene traže konkretna rješenja

Mjera koja bi podrazumijevala uvođenje privremene carine od 10 odsto plus dodatnih 2,5 KM za svaki uvezeni kilogram junetine i 1,5 KM po kilogramu za svinjetinu. Nevjerovatno je kako su, pitanje je da li namjerno ili zaista iz neznanja, ostali ministri koji su glasali i bili protiv ove odluke u Vijeću zanemarili činjenicu da uvozno meso koje dolazi u našu zemlju je već subvencionirano od strane EU i da prelevman pri uvozu znači protekcionističku mjeru kojom se nadoknađuje razlika između više cijene domaćeg proizvoda i niže cijene uvezene robe uvećane za iznos carine koje plaćaju uvoznici.

Rješenje - neovisan rad struke

Naizgled nerješiva situacija, u kojoj postoje dva diametralno suprotna zahtjeva i faktora države, koja može riješiti problem ali samo da jedna strana bude zadovoljna, što je apsolutno neprihvatljivo. Zadnja sjednica Vijeća daje zapravo da je takav scenariji moguć.

U nadi da se to zaista neće desiti, potrebno je uključiti struku i pustiti da radi, sagleda situaciju, razgovara sa obje strane posredstvom institucija i donese zaključke kao rješenja bez ikakvog uplitanja politike.

Svaki drugi način će biti novi vjetar u leđa da se domaća proizvodnja uguši, a ujedno povod da poljoprivrednici konačno izađu na proteste i na taj način iskažu stav da su jedinstveni u cijeloj BiH i da traže svoja zagarantovana prava i zaštitu.


Tagovi

Zaštita domaće proizvodnje Zaštitne mjere Uvoz mesa Prelevmani Carine Uvozni lobi BiH stočarstvo


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.