• Embriotransfer
  • 09.01.2019. 09:00

Stočari, znate da je embriotransfer kod goveda dostupan i u BiH?

Primjenom embriotransfera, farmeri bi imali mogućnost da na brz, siguran i jeftiniji način poboljšaju genetiku svog stada, i tako unaprijede proizvodnju na svojim farmama. Za takve aktivnosti sada postoje i realne osnove, jer postoji oformljen i obučen tim za primjenu embriotransfera, koji je u mogućnosti da ovu uslugu ponudi svim zainteresovanim farmerima na našim prostorima

Foto: Pixabay/sandid
  • 578
  • 124
  • 0

Napredak ljudskih aktivnosti, pa tako i poljoprivrede, u velikoj mjeri zavisi od primjene najnovijih naučnih i stručnih saznanja i dostignuća u svakodnevnom životu i proizvodnji.

Moderno stočarstvo zasniva se na primjeni niza biotehnoloških metoda, od kojih su neke, kao što je vještačko osjemenjavanje, u upotrebi već nekoliko decenija i dale su veoma dobre rezultate u unapređenju genetskog potencijala domaćih životinja i poboljšanju njihovih proizvodnih osobina.

Unapređenje stočarstva kroz vještačko osjemenjivanje

Ipak, primjena vještačkog osjemenjavanja kao mjere za unapređenje stočarstva ima i svoja ograničenja, od kojih je na prvom mjestu relativno duži put do dobijanja životinja visokog genetskog potencijala, s obzirom na to da potomstvo dobijeno vještačkim osjemenjavanjem nosi polovinu gena od oca, dok drugu polovinu čine geni koje je dobilo od majke, koja ne mora uvijek biti visokog genetskog potencijala, a te svoje osobine prenosi i na potomstvo.

Uvozimo bikovo sjeme po 1.000 KM/kg, stočari se žale da je lošeg kvaliteta

Iz toga proizilazi da je za genetsko unapređenje životinja putem vještačkog osjemenjavanja potrebno nekoliko generacija životinja. Kako bi se prevazišlo ovo ograničenje i omogućilo brže unapređenje genetskog potencijala domaćih životinja, razvijene su nove biotehnološke metode, između ostalog i transplantacija - prenos embriona, embriotransfer (ET), odnedavno dostupan i uzgajivačima sa naših prostora.

Embriotransfer je odnedavno dostupan i farmerima u BiH

Embriotransfer je biotehnološka metoda za unapređenje genetskog potencijala životinja, zasnovana na prenosu embriona iz jednih životinja (davatelja ili donora) u druge (primatelje ili recipijente), u kojima se embrion dalje razvija tokom graviditeta i biva donesen na svijet.

U praktičnom smislu, životinje primatelji igraju ulogu "inkubatora" u kojem se razvija embrion nastao u organizmu druge životinje, što omogućava da životinje visokog genetskog potencijala daju veći broj potomaka u toku svog proizvodnog života i da se njihove osobine brže šire u populaciji gajenih životinja.

Prednost za uzgajivača, u odnosu na vještačko osjemenjavanje koje je u širokoj primjeni, je u tome što potomstvo dobijeno putem embriotransfera nosi sa sobom genetske osobine svojih roditelja, a ne životinje u kojoj se razvijalo i koja ga je donijela na svijet, čime se prevazilazi ranije pomenuto ograničenje genetskog napretka prilikom primjene vještačkog osjemenjavanja.

Na taj način se kao "surogat majke" ili "inkubatori" za embrione mogu iskoristiti životinje nižeg genetskog potencijala i slabijih proizvodnih osobina, čije potomstvo po svojim karakteristikama ne bi moglo da zadovolji sve veće zahtjeve moderne stočarske proizvodnje.

ET omogućava unapređenje stočarske proizvodnje

S druge strane, primjena ET omogućava da se za roditelje narednih generacija gajenih životinja odaberu najkvalitetnija grla, sa najboljim proizvodnim i drugim osobinama, najčešće bikovske majke.

Pored unapređenja stočarske proizvodnje u smislu poboljšanja proizvodnih osobina i povećanja proizvodnje mlijeka, mesa i drugih proizvoda, primjena ET omogućava da se populacija životinja na farmi brzo ujednači po svojim karakteristikama, ali i ispunjavanje drugih ciljeva, kao što je očuvanje rijetkih i autohtonih rasa životinja.

Zamrznuti embrioni mogu da se čuvaju u tečnom azotu na -196ºC praktično neograničen vremenski period, što omogućava unutrašnji i međunarodni promet i trgovinu embrionima. Ekonomski aspekt primjene ET ogleda se u mogućnosti trgovine duboko zamrznutim embrionima na domaćem i međunarodnom nivou, odnosno ostvarivanja prihoda od proizvodnje i prodaje embriona, sa kojima je u pogledu trgovine jednostavnije raditi u odnosu na promet živih životinja.

Iako je ET moguće sprovesti kod svih vrsta domaćih životinja, na našim prostorima za sada postoji interesovanje uzgajivača i ekonomska opravdanost za primjenu ET samo kod goveda.

Tim za primjenu ET kod goveda

U tom pogledu, formiran je i tim za primjenu ET kod goveda, nastao kao plod saradnje između Instituta za reprodukciju domaćih životinja, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Češkog poljoprivrednog univerziteta (Fakulteta agrobiologije, prehrane i prirodnih resursa) iz Praga, koja traje od 2012. godine, a aktivnosti na primjeni ET od 2015. godine.

Tim za primjenu ET čine prof. dr Stoja Jotanović, prof. dr Đorđe Savić i Mr Marinko Vekić sa Poljoprivrednog fakulteta i stručni tim Veterinarske stanice AD Banja Luka koji čine DVM Vladimir Salak, DVM Mladinko Lulić, DVM Goran Kostić, na čelu sa direktorom, doc. dr Ratkom Mijatovićem.

Ovaj tim prošao je obuku za primjenu ove biotehnološke metode kroz boravak u Češkoj Republici, gdje su obučavani od strane doc. dr Radka Rajmona (Radko Rajmon), dr Petra Slavika (Petr Slavík) i dr Jirija Šihtara (Jiří Šichtař), a dalja obuka i vježba nastavljeni su na domaćim farmama, kod zainteresovanih proizvođača.

Naravno, nastanak i funkcionisanje ovog tima podržan je i od strane resornog ministarstva, a nastavak i jačanje ove podrške očekuje se i u narednom periodu.

Koja je ciljna grupa farmi za primjenu embriotransfera

Ciljna grupa farmi za primjenu ET su farme koje posjeduju dobre uslove ishrane, smještaja i njege životinja, jasan odgajivački cilj i dobar zdravstveni status u pogledu prisustva zaraznih i metaboličkih bolesti, te na kojima postoji zainteresovanost uzgajivača za unapređenje proizvodnje.

Miljan Erbez: Goveda žive u neuslovnim objektima u mnogim gazdinstvima pa su uzgajivači u BiH u finansijskim gubicima

Na ovakvim farmama primjenom embriotransfera moguće je postići brz napredak proizvodnje i ujednačavanje stada, što je jedan od važnih odgajivačkih ciljeva za farmera.

S obzirom na postojanje uzgojnog plana u govedarstvu na nivou Republike Srpske, nabavka i uvoz embriona u pogledu rase i genetskih karakteristika treba da budu pod kontrolom resornog Ministarstva, te da se procedura uvoza i distribucije embriona odvija isključivo preko organizacija ovlaštenih za uvoz i distribuciju genetskog materijala, kao što je Veterinarsko-stočarski centar Banjaluka.

Praktična primjena ET na konkretnoj farmi zavisi od toga da li se prenose gotovi zamrznuti embrioni, uvezeni ili proizvedeni na nekoj drugoj farmi, ili se radi kompletan postupak, počevši od pripreme davalaca i primatelja, ispiranja embriona i samog prenosa.

Imajući u vidu aktuelno stanje i mogućnosti na našim farmama, trenutna preporuka za naše farmere je da se, u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti, radi prenos zamrznutih embriona iz uvoza, kako bi u budućnosti na svojim farmama bio odgojen kritičan broj bikovskih majki - potencijalnih davalaca embriona, i stvorena mogućnost za izvođenje kompletnog postupka.

Primjena ET na domaćim farmama

"U proteklom periodu naš tim je imao par pilot pokušaja primjene ET na domaćim farmama, sa prenosom zamrznutih embriona uvezenih iz Češke Republike, te je, kao rezultat tih pokušaja, početkom 2017. godine oteljeno i prvo tele, na farmi Mitra Kosića iz sela Pervan kod Banjaluke", pojasili su za naš portal članovi Tima za primjenu ET kod goveda u RS.

Dodali su da je na inicijativu zainteresovanih farmera u proteklom periodu uvezen određen broj genetski visoko vrijednih embriona, od čega je do sada veći dio prenijet na farme Čede Borojevića u Šamcu, Zlatka Jokića u Prnjavoru i Milorada Arsenića u Kozarskoj Dubici, pri čemu su rezultati veoma dobri, jer je određeni broj primatelja već gravidan, i u 2019. godini se očekuju nova telad.

Postupak prenosa zamrznutih embriona na farmama obuhvaćenim ET započet je izborom primatelja. Kao primatelji embriona odabrane su junice koje su ispunjavale kriterijume za pripust (dob od oko 14 mjeseci u vrijeme prenosa embriona, odgovarajuća tjelesna razvijenost, posebno u pogledu širine karlice, tjelesna masa i tjelesna kondicija).

Junice koje su ispunjavale navedene kriterijume pregledane su ginekološki (rektalnom palpacijom i ultrazvukom), kako bi se ustanovilo stanje reproduktivnih organa, u čemu je ključnu ulogu imao stručni tim veterinara, sa svojim stručnim znanjem i iskustvom koje su stekli na terenu i u okviru obuke koju su za primjenu ET prošli u Češkoj Republici.

Velika zainteresovanost farmera za izvođenje embriotransfera

Nakon preliminarnog izbora junica, odabrane životinje su tretirane hormonima, u cilju sinhronizacije estrusa, odnosno dovođenja junica u istu fazu polnog ciklusa, kako bi se embrioni mogli prenijeti istovremeno, a konačan izbor grla u koja su prenijeti embrioni izvršen je nakon ponovnog ginekološkog pregleda izvršenog na dan prenosa embriona. Nakon prenosa embriona, gravidnost je potvrđena nakon mjesec dana rektalnim i ultrazvučnim pregledom.

Veliki doprinos u sprovođenju cijele procedure ET, kao i obuci tima za prenos embriona dali su i sami farmeri, koji su bili zainteresovani za izvođenje ET, dosljedno pratili uputstva tima u vezi sa pripremom životinja, te omogućili stručnom timu da se tokom sprovođenja ET dodatno obučava za pregled životinja i prenos embriona.

Doprinos primjene embriotransfera za unapređenje i razvoj stočarstva u narednom periodu ogleda se u iskorištavanju niza mogućnosti koje šira primjena ove biotehnološke metode pruža. Naime, primjenom embriotransfera, farmeri bi imali mogućnost da na brz, siguran i jeftiniji način poboljšaju genetiku svog stada, i tako unaprijede proizvodnju na svojim farmama. Za takve aktivnosti sada postoje i realne osnove, jer postoji oformljen i obučen tim za primjenu embriotransfera, koji je u mogućnosti da ovu uslugu ponudi svim zainteresovanim farmerima na našim prostorima.

Pored farmera, šira primjena ET u stočarstvu doprinijela bi i kvalitetnijem upravljanju postojećom i širenjem kvalitetne genetike, a posebno u pogledu podrške formiranju budućih reprocentara za odgoj genetski kvalitetnih jedinki, kako muškog, tako i ženskog pola.


Tagovi

Embriotransfer Stočarstvo Poljoprivredni fakultet Banjaluka Veterinarska stanica Banjaluka Ratko Mijatović Goveda Biotehnologija Prenos embriona Surogat majka


Autorica

Snježana Karić

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi