Stočari žele naprijed, Kancelarija za veterinarstvo BiH ih blokira?

Proteklih dana dva radnika Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske (od kojih je jedan moja malenkost), su u posjeti svojim članovima na području Semberije i Posavine. A, nije to tek onako izviđačka posjeta, nego za cilj ima unapređenje uzgojno-selekcijskog rada i povećanje broj zaključenih laktacija kod članova u kontroli proizvodnosti.

Sa članovima se prolaz proces vođenja matične evidencije, upoznaje ih se o zahtjevima koji su postavljeni ispred Udruženja, kao člana Međunarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti (ICAR) te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Unapređenje genetike

Bila je ovo prilika i da se porazgovara o novom projektu za unapređenje genetike u našim stadima koje Udruženje sprovodi zajedno sa Veterinarsko stočarskim centrom uz podršku Ministarstva poljoprivrede RS. 

Mljekari se pripremaju za povećanje proizvodnje domaćih kvalitetno-priplodnih junica. Jedan dio je već nabavljao pedigrirane junice od domaćih proizvođača koji su u kontroli proizvodnosti. Prvi rezultati su više nego dobri, kako po pitanju proizvodnje tako i zdravlja i prilagođavanja životinje.

Životinja se za kraće vrijeme transportuje do novog vlasnika. Nema karantina, nema čekanja na granici (nekada i po 10 sati na visokim temperaturama), i za sat dva je već u štali, na jaslama odnosno krmnom stolu. Iz Udruženja vjeruju da u budućnosti mogu ponuditi robu i za tržište Republike Turske, ali i drugih zemalja, uključujući Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Pokazalo se da u mnogim stadima prosjek mliječnosti sada prelazi prosjeke nekih EU zemalja. Mljekari imaju kvalitetna grla i smatraju da možemo ispoštovati zahtjeve regionalnih i turskih stočara.

BiH sa Republikom Turskom ima dobre spoljno-trgovinske uslove koje treba iskoristiti. Ova država je posebno interesantna, s obzirom na veliki broj stoke koji uvozi na godišnjem nivou. Zemlja se sve više okreće saradnji i sa Azijom, zemljama Šangajske organizacije i može biti dobar kanal za dalje plasiranje naših kvalitetnih proizvoda. Možda ne možemo količinom ispuniti zahtjeve, ali kvalitetom sigurno. 

Gdje je problem?

Veliki problem je naravno prevoz živih životinja preko teritorije EU zemalja (Bugarske ili Rumunije), što jeste posljedica nerada i neazinteresovanosti Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja evidentno nije u stanju da riješi izvoz crvenog mesa i živih životinja iz Bosne i Hercegovine u EU već 25 godina. Stoga, imamo pravo misliti da je ova institucija kočnica razvoja stočarstva u Bosni i Hercegovini.

Zaposleni u Udruženju napominju da stočarstvo u BiH ima šansu da se dalje razvija. Zemlje EU, koje imaju značajno veće opterećenje uslovnim grlima po ha poljoprivrednih površina (UG/ha), imaju u prosjeku 0,8, a neke i preko 3 UG/ha. Ići će se na smanjenje ovog odnosa.

Prema procjenama Mljekara RS, Bosna i Hercegovina je ispod 0,4 UG/ha. Što znači da imamo kapaciteta i sa gledišta tzv. "zelenih zahtjeva" EU i naši proizvodi će se bolje vrjednovati u budućnosti. Stoga, apeluju na sve nadležne zadužene za obilježavanje i kretanje životinja da ovaj posao riješe što prije. Ako već ne znaju, nek prepuste udruženjima, kao neke EU zemlje.