Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštitite domaće
  • 08.06.2024. 10:30

Dolaze izbori: Niko ne čuje seljaka, jadna li nam majka!

Ko će probuditi institucije zadužene za spoljnotrgovinsko poslovanje BiH?

Foto: Miljan Erbez
  • 220
  • 44
  • 0

Prolazi dani, prolaze godine, a BiH poljoprivreda tone, sela nestaju. Ograničeni uslovi domaće podrške, ali još ograničeniji elementi zaštite domaće proizvodnje u potpunosti haraju poljoprivredom, a posebno stočarstvom. Broj farmi koje su nestale u posljednjih 20-ak godina "bez ispaljenog metka" broji se desetinama hiljada.

Plate su sve vrijeme u svim tim odgovornim institucijama bile redovne. Na to nečinjenje tužilaštva su ćutala, SIPA-e su mahale kracima, djeca sa sela su odlazila, svjetla i vatra na ognjištima su se gasila i gase i se i dalje.

Mi nemamo više koga da bere voće. Malina je prošle godine dotučena.

Ukrajinska jaja konkurentnija

U jeku rata u Ukrajini, njihova jaja su konkurentnija i guše našu proizvodnju. I svi ćute. Kad je Rusija uvela 2014. godine embargo na poljo-prehrambene proizvode EU mlijeko je skoro ugušilo mljekare u BiH. Naravno institucije su ćutale. Svinjari su ko zna koliko puta pali zbog nelojalne konkurencije i nepoštovanja pravila međunarodne trgovine. Kao znak podrške, naišli su na zid ćutnje.

Baš ovih dana slušamo kako Njemačka unapređuje uslove za prihvat naših radnika, a mi nemamo odgovor. Da li je moguće da niko ne vidi gdje je problem? Da li je moguće da nikada nemamo odgovor, osim kad je narod među sobom zavađat?

Međutim, uvijek nam dolaze tvrdnje od BiH stručnjaka za spoljnotrgovinsko poslovanje mi smo na putu ka Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), poštujemo pravila svjetske trgovine.... Bla, bla, bla.... Zakon kaže ovako, zakon kaže onako. Ma mijenjaj ga! Prilagodi ga nama, šta ga prilagođavaš njima?! U suštini neće da rade i ne poštuju svoje. Pogotovo kad vidimo da u cijelom svijetu zaštitne mjere postaju svakodnevnica. I kad je u pitanju hrana, i kad je u pitanju tehnologija (električna auta, solarni paneli, čipovi, itd). Ali ne, naši donosioci odluka su trenutno u fazi "mi smo veći katolici od pape". Naravno preko leđa seljaka. Koji privređuje, za razliku od njih.  

U 2023. godini izvezli smo hrane za 1,1 milijardu KM, a uvezli za 4,6 milijardi KM. Pa zamislite koliko je to radnih mjesta, da smo barem pola od tog uvoza proizveli ovdje? Ne bi porodice bježale.

Meso

Evidencija i kontrola kretanja životinja nikako da se riješi, nakon miliona upumpanih u veterinarski sektor. I danas naš uzgajivač goveda plaća obilježavanje i do 40 puta skuplje nego konkurent u EU (u kojoj je budžet za poljoprivredu 1/3 ukupnog budžeta). A samo treba prihvatiti EU načela. Mljekari Republike Srpske su nedavno ponudili da sami kupuju kvalitetne blanko markice koju mogu godinama ostati na ušima životinja. Najbolja svjetska markica na svijetu košta do 2 €. I da Kancelarija za veterinarstvo, odnosno Agencija za obilježavanje životinja samo štampa. Da svojim parama pomognu nerad države, to su mljekari ponudili. I šta? Dobili su odgovor da na to pitanje neko gleda kao nacionalno pitanje. Katastrofa! Dobili su odgovor da postoji neki zakon koji to sprječava.

Pa može li se i jedan zakon u BiH hitno promijeniti na dobrobit svojih seljaka? Kad će seljaci BiH biti prioritet? Jesu li svi vlastodržci rođeni u Parizu, pa ne prepoznaju više to selo?

A problem izvoza crvenog mesa odnosno mesa od preživara već godinama organičava razvoj stočarstva u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je sagledati potrebe Hrvatske koja mesom zadovoljava 2/3 potreba, živim životinjama još manje. U 2022. godini Hrvatska je uvezla 1,23 milijarde € živih životinja i mesa. Tu su mogli biti i naši uzgajivači. Pa barem sa 100 miliona €. Samo treba da spustimo kvalitetno meso sa naših pašnjaka i tovilišta na obalu Jadrana. Ali, oni to ne vide. Nameće se pitanje brinu li ikoga prazne škole, osjećanja djece kad znaju da ih je samo dvoje troje u cijeloj školi. Oni su u gradu, ako nema domaćeg kupiće švajcarski sir, bečku šniclu (čitaj j*** se njima)!

Ali evo da smo od 2013. kad je Hrvatska ušla u EU, bili spremni, izvozili barem 70 miliona € samo zapadnim komšijama godišnje, to bi bilo 770 miliona €. Kakav bi to bio dobitak za naše farmere. No, veterinarski sektor je ostvario gubitak za naše farmere. Gubitak za Livno, Bosansko Grahovo, Glamoč, Tomislavgrad koji su mogli ponuditi kvalitetnu govedinu, jagnjetinu sa pašnjaka i za tren oka prebaciti na obalu. Svježe meso. Na kraju krajeva možemo ponuditi telad iz naših uzgoja za tov u Slavoniji. Ionako ih uvoze iz Rumunije.

Za obilježavanje ima rješenje - prebaciti na farmere da sami nabavljaju markice i obilježavaju, s tim će smanjiti mogućnost prenosa zaraznih bolesti među farmama. Ubrzaće proces, poboljšaće kvalitet markica, smanjiće mogućnost korupcije u procesu nabavke. Samo ispoštovati npr. model prisutan u Češkoj Republici. S tim ćemo ispunit EU norme. Otvorićemo vrata za naše meso i EU tržište. Ojačaćemo selo. Pogotovo ako se vidi da neko 20-tak godina nije sposoban da ovo pitanje riješi. 

Poruka i diplomatama

BiH ima kvalitetne proizvode i treba nam malo više promocije. Država ima i stotine ambasada, konzulata itd., od kojih i nema baš neke koristi kad je u pitanju promocija domaće proizvodnje, ali zasigurno povećavaju namete koji opet padaju na leđa onih koji stvaraju dodatnu vrijednost. Posebno seljaka. Pa evo i za njih prijedlog, bar kad je u pitanju mlijeko. Da se malo pokrenu i naprave neki iskorak.

U okruženju, je samodovoljnost u proizvodnji mlijeka sljedeća: Hrvatska 41% samodovoljnost - 4 miliona stanovnika (samo iz Mađarske HR uveze više od proizvodnje Federacije BiH, proizvodi oko 400.000 tona i uvozi 300.000 tona mlijeka), Italija 83% - 59 miliona stanovnika (uvozi 7,8 miliona tona mlijeka i mliječnih prerađevina što je 31 put više od BiH proizvodnje u otkupu), Grčka samodovoljnost 40% - 9 miliona stanovnika, Bugarska 59% - 6,5 miliona stanovnika, Rumunija 53%, Crna Gora 50% itd. Za poređenje BiH ima 3,5 miliona stanovnika zvanično (realno 2,7 miliona) i proizvodi oko 250.000 tona mlijeka.

Vjerujem da i drugi proizvodi imaju šanse, ali eto bar jedan sektor.

Poruka seljacima

Dolaze izbori. Zapitajte se ko čuje Vaš glas. Ko će stvarno razumije poljoprivredu. Našu, ne nekih drugih zemalja. Zapitajte se ko je stručan i vičan svom poslu. Ko neće zaposliti novu armiju besposličara. I glasajte obavezno. Glasajte za one koji znaju i imaju hrabrosti da vole ovaj narod i domaću poljoprivredu. Koji kad im se dođe na slavu, za Bajram, Božić, za neki drugi praznik sa ponosom ističu da je na trpezi domaće. A ne iz Lidla.

Poruka kupcima

Kupujte domaće 100 mu gromova. Još malo pa u kojem smjeru ide na žalost nestaće i toga. 


Tagovi

Zaštita domaće proizvodnje Poljoprivredna proizvodnja Izvoz mlijeka Izvoz mesa Promocija poljoprivrede Poruka kupcima


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Osnovne studije završio na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, doktorske u Brnu (Češka Republika), postdoktorski u saradnji dva Norveška i Banjalučkim poljoprivrednim fakultetom. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mlijeka.