Siniša i Živana Kljajić: za veću proizvodnju kozjeg mlijeka okrenuti se izvozu!

Posljednjih se godina sve više ističu dobrobiti kozjeg mlijeka koje sadrži više kalcija u odnosu na kravlje mlijeko. S nutritivnog stajališta, mlijeko je kompletna i izbalansirana namirnica jer sadrži sve nutrijente potrebne organizmu, posebno u razdoblju rasta i razvoja. Zbog svoga jedinstvenog sastava mlijeko ima važnu ulogu u prehrani ljudi svih životnih dobi, a mnoga su znanstvena istraživanja pokazala da je ono najbolja hrana za osobe izložene povišenom tjelesnom i mentalnom naporu te da povećava moć koncentracije.

Iako se kozje mlijeko, samo ili u obliku mliječnih proizvoda, konzumira i proizvodi u puno manjem postotku od kravljeg, posljednjih se godina sve više ističu prednosti kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje, a i njegova proizvodnja bilježi sve veći porast. Sastav i organoleptička svojstva kozjeg i kravljeg mlijeka su u osnovi vrlo slični, ali se kozjem mlijeku pripisuju određene dijetetske i terapijske pogodnosti.

Ovog puta, donosimo intervju sa Sinišom i Živanom Kljajić, bračnim parom iz Banja Luke, koji su ujedno i vlasnici Farme Alpinka o kojoj smo već ranije pisali. Oni nam odgovaraju na pitanja koja se tiču važnosti i uloge kozjeg mlijeka u svakodnevnom životu.

Koliko je proizvodnja kozjeg mlijeka bitna?

Siniša: Mnoge svjetske ekonomije su već odavno spoznale sve prednosti ulaganja u proizvodnju kozjeg mlijeka, tako da je ukupna svjetska proizvodnja ovog proizvoda u posljednje dvije decenije porasla za 40%. U Aziji je na prvom mjestu Indija, gdje su organiziciju proizvodnje doveli do najvišeg nivoa, pri čemu su primjenili mnoge savremene trendove kao sto su mobilno veterinarsvo, E-marketing, R&D biotehnologiju itd, u Evropi je Francuska na vrhu sa svojim poznatim kozjim sirevima. Postoji trend stalog povećanja populacije koza u svijetu.

Prema vodećim ekonomskim analizama, ulaganje i podsticanje u ovu granu privrede igra značajnu ekonomsku perspektivu, posebno u održivom razvoju i opstanku ruralnih područja.

Koliko je ova grana poljoprivrede razvijena u BiH?

Siniša: To je više pitanje za ministarstva. Generalno problem proizvodnje kozjeg mlijeka - kod nas je relativno mali broj koza, pa je svaki organizirani otkup kozjeg mlijeka neisplativ, kako od strane mljekara tako i od strane porizvođača. Najbolje bi bilo stvoriti uvjete kod malih proizvodača, podstičući ih i opremajući sa mini mljekarama, uslužnim veterinarskim stanicama koje bi vršile savjetodavnu funkciju u kontroli zdravlja kao i angažiranju tehnologa u svrhu unapređenja proizvoda.

Ukupna svjetska proizvodnja kozjeg mlijeka u posljednje dvije decenije porasla je za 40%.

Koje su savremene tendencije proizvodnje?

Živana: Veliki dio savremene proizvodnje je orjentisan ka "zdravom načinu prehrane", tako da poroizvodnja i plasman proizvoda orjentisan ka ovoj oblasti igra značanju ulogu. Postoji tradicija korištenja estrahovanog kozjeg proteina i ishrani sportista, surutke kao super elektrolita za održavanje vitalnosti. Cijena ovih proizvoda u marketima je prilično visoka! Proizvodnja kozmetike od kozjeg mlijeka predstavlja veoma važan trend u ovoj oblasti. Čak su prisutne tendencije proizvodnje kozjeg mljeka za ishranu kućnih ljubimaca, kao preventiva i rješenje mnogih kroničnih zdravstvenih problema, tako da mnogi veterinari preporučuju vlasnicima kućnih ljubimaca kupovinu kozjeg mlijeka ili surutke.

Ko su kupci kozjih proizvoda na farmi Alpinka?

Živana: Ovo su proizvodi čija cijena nije toliko pristupačna. Cijena litre kozjeg mlijeka je od 2-3 KM, ovisno od regije, broja proizvođača, odnosno ponude i potražnje. Većinom su to kupci koji koriste ove proizvode u u preventivne svrhe, postoji dosta kupaca sa određenim zdravstvenim problemima, npr. intolerancija na kravlje mlijeko, nepravilan rad jetre, problemi sa probavom, alergije, bronhitis itd. Najveće šanse su u omasovljenju proizvodnje i orjentisanju ka izvozu ili turizmu. Dovoljno je samo razmotriti broj turista koji posjeti BiH, čak i naše susjedne zemlje, uzimajući u obzir sve veću potražnju, perspektive su jasne.

Koji tip uzgoja koza je najprihvatljiviji?

Siniša: Tip uzgoja ovisi od cilja proizvođača, broja, kao i kvaliteta smještajnih objekata. U intenzivnoj proizvodnji dominira stajski uzgoj, taj vid proizvodnje je najpraktičniji u svrhu kontrole mlječnosti svakog pojedinačnog grla.

Najveće šanse su u omasovljenju proizvodnje i orjentisanju ka izvozu ili turizmu!

Trenutne tendencije su proizvodnja na malim farmama sa stajsko-pašnim uzgojem koza. Ovaj tip uzgoja, odnosno kombinacijom brsta i paše predstavlja najbolji pristup u u svrhu povećanja kako ekonomičnosti - odnosno isplativosti, tako i kvaliteta dobijenog mlijeka.

Možemo pročitati na naslovnim stranama vodećih domaćih magazina, da izvjestan broj ljudi, neki od njih su i estradne ličnosti, napušta gradova i organizira ovaj vid proizvodnje na selu. Šta mislite o tome?

Siniša: To je moguće, ukoliko imate novac za početna ulaganja. Kvalitetni smještajni objekti, mehanizacija, predstavljaju preduvjet "ozbiljne" proizvodnje. Postoje pojedinačni slučajevi uspjeha u ovoj oblasti, mladi entuzijasti uz pomoć svog sopstvenog incijalnog kapitala ili uz pomoć države uspijevaju proizvesti i plasirati proizvode na tržište. Važno je naglasiti da je uloga države od ključnog značaja. Pojedinačni primjeri, mogu poslužiti kao uzor, ali nisu stvarni ekonomski podsticaj za ovu granu poljoprivrede. Razlika je ukoliko imate 5 ili 5.000 hiljada proizvođača. Samo stvoreni brendovi koji mogu zadovoljiti veće tržište prestavljaju garanciju uspjeha ove poljoprivredne grane.

Zašto je kozje mlijeko toliko zdravo?

Živana: Hipokrat - otac zapadne medicine je izričito navodio: "Ako želite da budete zdravi, kupite kozu i nastanite se na južnoj strani planine". Možda je u ovoj rečenici najbolje izražena sva važnost kozjeg mlijeka u ishrani ljudi.

Možete li navesti neke od benifita kozjeg mlijeka?

Živana: Kozje mlijeko predstavlja pravu riznicu vitamina (A, D, B12, B6, C...) i minerala (kalcij, magnezij, natrij, kalij ..), samo po sebi je metabolički agent koji pospješuje apsorpciju hranjivih materija, djeluje antiupalno i antialergijski. Predstavlja izvorni probiotik koji utječe na poboljšanje funkcije kompletnog digestivnog sistema, posebno rada pankreasa jer sadraži prirodne enzime koji pospješuju probavu. Sama količina alkiglicerola u kozjem mlijeku je 2.0 mg/g u kolostrumu, u mlijeku 1.0., poznato je koliko ova supstanca utječe na imuni sustav.

U moru naučnih istraživanja, često financiranih od strane pojedinih lobija, prilagođenih određenim proizvodima, odnosno potrebama, samo ono što se decenijama ako ne i hiljadama godina koristi u ishrani čovjeka, možemo smatrati za prihvatljivo.

I za kraj, da li ćemo i mi konačno spoznati značaj proizvodnje i potrošnje kozjih proizvoda?

Siniša: Tomas Edison je naglasio da ako ljekar današnjice ne postane nutricionist sutrašnjice, onda će nutricionist današnjice postati ljekar sutrašnjice. Kad shvatimo da je kozje mlijeko kao osnovna preventivna namirnica u održanju zdravlja, vitalnosti ogranizma, pravilnom rastu i razvoja mladih, kad informišemo javnost o važnosti proizvodnje kozjeg mlijeka, tek tad možemo očekivati bitne pomake u spoznaji značaja potrošnje kozjih proizvoda.

Zahvaljujemo našim sugovornicima na izdvojenom vremenu i odgovorima, a ukoliko i vi želite poručiti neki od proizvoda sa njihove farme, onda to možete učiniti ukoliko odete na njihovu FB stranicu Farma Alpinka, gdje ćete saznati sve što vas bude zanimalo o uzgoju koza, ali i kozjem mlijeku.

Foto: Arhiv Farme Alpinka, budabar/bigstockphoto.com