Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje zemljišta
  • 11.04.2023. 09:00

Samo pravilnim čuvanjem stajnjak ne gubi hranljive sastojke

U toku ležanja i sazrijevanja, stajnjak podliježe izvjesnim promjenama, naročito u količini i težini. Međutim, ukoliko se pravilno čuva i njeguje, ti gubici su znatno manji.

Foto: Depositphotos/alexmak72427
  • 500
  • 58
  • 0

Stajnjak je sporedni produkt stočnih ekstremenata (izlučevine izmeta i mokraće), čijom se primjenom poboljšava sastav zemljišta kada su organske materije u pitanju. Dejstvo najviše zavisi od njegovog hemijskog sastava, načina skladištenja, kao i načina njegove primjene.

Hemijski sastav stajnjaka zavisi od ekstremenata i vrste prostirke, najčešće sijena ili slame od koje je, kako navodi Darko Marković, savjetodavac uu PSSRS,  najefikasnija slama pšenice, jer sadrži najviše hranljivih materija i dobro upija tečnost.

"Količina prostirke zavisi od vrste materijala, vrste i starosne dobi grla, načina njihove ishrane, dužine boravka u štali, godišnjeg perioda, vrste i dužine ležišta, načina vezivanja grla itd", ističe ovaj stručnjak.

Metan iz stajnjaka - nazire se rješenje za ovaj globalni problem?

Pri normalnim uslovima kod štalskog načina uzgoja, stručnjaci iz oblasti stočarske proizvodnje preporučuju za goveda oko 4 kg prostirke, za konje oko 3 kg, za svinje oko 2 kg i za ovce oko 1 kg, s tim da se ta količina povećava ako se životinje drže na otvorenom.

Četiri stanja

Iako postoje velika odstupanja, prilikom planiranja gnojenja mora se imati u vidu da stajnjak sadrži skoro 80% vode, oko 15% organskih materija, dok oko 5% otpada na mineralne materije (makro i mikro elemente). Samo odgovarajućim čuvanjem, njegovanjem i upotrebom, stajnjak ne gubi hranljive sastojke ili su ti gubici svedeni na minimum.

Poželjno da se izvezeni stajnjak odmah po rasturanju zaore (Foto: Depositphotos/fotokostic)

"U nekim zemljama stručnjaci preporučuju dodavanje superfosfata stajnjaku, čime se spriječava gubitak azota i fosfora, a povećava sadržaj suhe materije. Tako npr. Francuzi preporučuju da se po grlu dodaje 500 grama superfosfata dnevno, dok se u Norveškoj praktikuje miješanje stajnjaka s kompostom", navodi Marković.

Kako, kada i koji stajnjak rasipati oko voća?

U toku ležanja i sazrijevanja, on podliježe izvjesnim promjenama, naročito u količini i težini. Međutim, ukoliko se pravilno čuva i njeguje, ti gubici su znatno manji. Prema stepenu razlaganja, razlikuju se četiri karakteristična stanja stajnjaka: svježi, poluzgorjeli, zgorjeli i potpuno zgorjeli.

"Svježi stajnjak je stanje grube mješavine ekstremenata i prostirke, pri čemu se prostirka može izdvojiti, a razlaganje je u početnoj fazi. Poluzgorjeli je samo djelimično razložen, kada se prostirka može razlikovati, ali je već dobila tamniju boju i takav se najčešće upotrebljava za đubrenje", pojašnjava savjetodavac, dodavši da zgorjeli izgleda kao trošna masa u kojoj su se dijelovi prostirke raspali i njegova težina iznosi oko 50% svježeg stajnjaka, a potpuno zgorjeli ima izgled zemljane mase, pri čemu je proces razlaganja potpuno izvršen i takav je pogodan za prihranjivanje okopavina.

Dužina djelovanja

U zemljištu, on se postepeno razlaže, pri čemu se biljna hraniva oslobađaju i služe za ishranu duži period. Trajanje dejstva zavisi od više faktora (osobine zemljišta, primijenjene količine i sl.).

"Iskustva pokazuju da dejstvo na teškim zemljištima traje najmanje 4 godine, s tim što se u prvoj godini iskoristi oko 50, u drugoj 30, a u trećoj oko 20 posto hranljivih vrijednosti. Dužina djelovanja u velikoj mjeri zavisi i od količine primijenjenog mineralnog đubriva", napominje Marković.

Preporučuje se njegovo slaganje u veće gomile (Foto: Verica Matić)

Prema savjetu stručnjaka, stajnjak prilikom izvoženja ne treba uzimati s cijele površine đubrišta, jer se time stajnjak izlaže dodatnim gubicima, nego ga treba uzimati dio po dio, po cijeloj dubini, da bi se što manja površina izložila utjecaju vazduha.

Poželjno da se izvezeni stajnjak odmah po rasturanju zaore. Međutim, to često nije moguće, pa da bi se do momenta upotrebe sačuvao od gubitaka, preporučuje se njegovo slaganje u veće gomile koje se prekrivaju slojem zemlje od oko 20 cm.


Tagovi

Stajnjak Gnoj Đubrivo Đubrenje zemljišta Izvoz stajnjaka Darko Marković


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.