Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Travnjaci
  • 07.02.2021. 12:00

Radovi na pašnjacima: Što je potrebno obaviti prije proljetne ispaše?

Mjere njege uključuju odvodnju suvišnih voda s vlažnih i močvarnih travnjaka, uklanjanje kamenja, suvišnog grmlja i drveća, ravnanje tla, kalcizaciju i gnojidbu.

Foto: Maja Celing Celić
  • 840
  • 160
  • 1

Brojne su prednosti paše nad voluminoznim krmivom i koncentriranim hranjivima. Ona je izvrstan izvor lako pristupačnih hranjivih tvari, sadrži velik postotak proteina visoke biološke vrijednosti, ali i vitamina, ugljikohidrata makro i mikroelemenata - sve potrebno za hranidbu stoke

Ove su dobrobiti posebno značajne u ekstenzivnom uzgoju koji je sve veći trend u svijetu, ali i jedan od ciljeva europskog Zelenog plana

Da bismo optimalno iskoristili travnjake za ispašu stoke, važno je unaprijediti ih održavanjem i pravilnim korištenjem, kako prije, tako i poslije zime. 

Pred nama su sve ljepši i sve duži dani u kojima prvenstveno treba obići travnjačke površine, "snimiti" situaciju i započeti aktivnosti kako bi što prije poslužili svrsi. Mjere njege uključuju odvodnju suvišnih voda s vlažnih i močvarnih travnjaka, uklanjanje kamenja, suvišnog grmlja i drveća, ravnanje tla od krtičnjaka, aktivnosti divljači, ali i šteta uzrokovanih teškom mehanizacijom ili prevelikim pašnim opterećenjem po vlažnom tlu. 

Za početak je važno pregledati pašnjake (Foto: Depositphotos/sherisD)

Ako je potrebno, obavlja se i drljanje, gnojidba i kalcizacija. Mora se voditi računa i o nadosijavanju prorijeđenih površina i ogoljelih mjesta te na kraju, o pravovremenom početku napasivanja.

Odvodnja suvišnih voda i čišćenje pašnjaka

Prevlažni nizinski travnjaci, posebno močvarni, imaju visoke prinose biomase, slabe hranidbene vrijednosti za preživače. Prof. dr. sc. Josip Leto s Agronomskog fakulteta u Zagrebu upozorava da čak štoviše, travolike vrste biljaka močvarnih travnjaka sadrže silicij dioksid (kvarc), koji može kod životinja izazvati upalu sluznice probavnog trakta. 

"Njihova su poboljšanja teška, složena i vrlo skupa. Nakon regulacije vodnog režima treba ih razorati i koristiti u određenom plodoredu, kako bi se razgradio sirovi humus. U protivnom, ako izostanu melioracije, primjena samo mineralnih ili organskih gnojiva, čime se često pokušava promijeniti i poboljšati biljni pokrov, nema učinka", pojašnjava. 

Nakon ove mjere, potrebno je ukloniti suvišno grmlje i drveće što se obavlja barem jednom košnjom godišnje budući da ovo raslinje smanjuje proizvodnu površinu. Leto upozorava kako se kod prijave poticaja takve površine odbijaju od ukupnih, a to znači i manje financijskih sredstava. 

Za aktivnosti sječe, krčenja i čupanja, a onda i uklanjanja drveća i grmlja te na kraju zatrpavanja nastalih rupa, ravnanje, sjetvu i valjanje potrebna je mehanizacija. 

Ipak, podsjeća Leto, na pašnjacima treba ostaviti određeni broj drveća radi hlada koji će u ljetnim mjesecima štititi životinje. 

Ravnanje tla

Neravnine u tlu se javljaju nakon uklanjanja kamenja i raslinja, ali i pohoda divljači, najčešće divljih svinja. Tu su i krtičnjaci, pretjerano gaženje domaćih životinja, ali i promjene uzrokovanje slijeganjem tla, klizanjem terena, erozijom te transportnim sredstvima i mehanizacijom. 

"Na tim površinama dolazi do prorjeđenja sklopa travnjaka i smanjivanja potencijalnog godišnjeg prinosa krme, a otežana je i primjena redovitih agrotehničkih operacija kao što su gnojidba, košnja, skupljanje biljne mase, utovar i transport", komentira Leto dodajući kako se manje neravnine mogu poravnati ručno, a veće mehanizirano i to drljačama, ravnjačima, frezama i sl. 

Radi hlada treba ostaviti određeni broj drveća (Foto: R.Prusina)

"Poravnane veće plješine potrebno je zasijati odgovarajućim smjesama trava i djetelina i povaljati zbog sprječavanja erozije, pogotovo na nagnutim terenima", upozorava te podsjeća da ako smo uklanjali veće kamenje, grmlje ili drveće, tratinu je na tim mjestima potrebno poravnati i nadosijati, ručno ili strojno. 

"Ako se radi o većim površinama najbolje je koristiti sijačice za direktnu sjetvu", savjetuje ovaj stručnjak. 

Ističe i kako se ravnanje tla i uklanjanje manjih neravnina te krtičnjaka, može obaviti i različitim tipovima drljača. No, drljanje, ističe Leto, ima i čitav niz drugih pozitivnih učinaka na tratinu. 

Najvažnije je to što ju prozračuje i razbija slojeve odumrlih biljnih ostataka, čime ih izlaže bržoj razgradnji te potiče busanje trava i gušći sklop. Usitnjava i rasprostranjuje zaostalu balegu i izlaže je bržoj razgradnji.

"Drljanje se ne obavlja po mokrom tlu, nego treba sačekati da se ono dovoljno prosuši da mehanizacija ne napravi veće štete od koristi. Drljače mogu biti klasične klinaste, ali i specijalizirane za travnjake, sa zupcima u obliku noža ili pera, odnosno lančaste", upućuje Leto. 

Kalcizacija kiselih tala

Problem u pašarenju predstavljaju kisela tla na kojima rastu niskoproduktivni travnjaci s malim brojem kvalitetnih biljnih vrsta. Tu pomaže kalcizacija kojom popravljamo ovu pojavu, povećavamo plodnost tla i omogućujemo rast kvalitetnije vegetacije. 

Ako travnjak nismo kalcizirali u jesen, poslije prestanka korištenja, rasipanjem vapnenog materijala po površini, to se može učiniti i u rano proljeće, odmah poslije topljenja snijega.

"Količine vapnenog materijala ovise o njegovoj vrsti te kiselosti (pH) tla. Okvirno je potrebno 2-3 t/ha, a ako je to redovita godišnja mjera može i 1-2 t/ha godišnje", pojašnjava dodajući da se za kalcizaciju može koristiti i drveni pepeo. "Odličan je kalcizator i gnojivo, a ovisno o kemijskom sastavu okvirna količina je oko 3 t/ha", otkriva Leto. 

Gnojidba u proljeće

Kada je riječ o gnojidbi, ovaj stručnjak pojašnjava da se u rano proljeće koriste kompleksna N-P-K gnojiva s većim udjelima P i K, primjerice formulacija 7-20-30, 8-26-26 i sl. Okvirne su količine oko 300-500 kg/ha, a kretanjem vegetacije i poslije otkosa koristi se najčešće KAN (npr. 150-250 kg/ha KAN). 

U rano proljeće koriste se N-P-K gnojiva (Foto:Depositphotos/YAYImages)

"Koristimo li zreli stajski gnoj, on se može primjenjivati od 1. ožujka do 1. svibnja, te od 1. rujna do 1. prosinca. Ako zreli kruti stajski gnoj koristimo na livadama u proljeće, onda to treba biti što ranije da se izbjegne kontaminacija prvog otkosa, u početku vegetacije", napominje naglasivši kako gnojenje pašnjaka stajskim gnojem u proljeće nije preporučljivo jer životinje izbjegavaju pasti takve površine. 

Kada krenuti s napasivanjem?

Oslabljeni i iscrpljeni zimom, često i golomrazicom, pašnjake je važno pustiti da dovoljno narastu i počnu proizvoditi hranjive tvari potrebne za rast i razvoj. 

Leto podsjeća kako potrebnu energiju za rast biljke crpe iz sunčeve energije u procesu fotosinteze koja se odvija u zelenom lišću. Biljka brzo pretvara tu energiju u ugljikohidrate koje koristi za rast, a dio skladišti u korijen. Kad biljke dosegnu visinu 10-20 cm (niske trave i mahunarke 10-15 cm, a visoke 15-20) sposobne su u procesu fotosinteze stvoriti dovoljno energije za rast plus dodatne ugljikohidrate za skladištenje. 

"Upravljanje ugljikohidratnim ciklusima ključ je za kvalitetan i dugotrajan pašnjak. Prerano i prečesto napasivanje ne dopušta obnavljanje pričuvnih hraniva u korijenu što iscrpljuje i slabi biljku, pa se sporo obnavlja i daje manji prinos", ukazuje. 

Gdje je potrebno, trava se nadosije (Foto: Depositphotos/karinclaus)

Zato je, kaže, kod organiziranja napasivanja u proljeće važno pustiti travnjak da se dovoljno oporavi od zime, jer će ga prerano napasivanje dodatno iscrpiti i u konačnici prorijediti. 

"Optimalna visina tratine za početak napasivanja je 15-20 cm u pregonskom (rotacijskom) sustavu napasivanja. Prekinuti ga treba na visini tratine 5-10 cm. Ako napasujemo kontinuiranim sustavom, većim dijelom ili kroz čitavu pašnu sezonu, važno je tratinu stalno održavati na visini 7-10 cm", zaključuje. 

U proljeće kad travnjak intenzivno raste, visinu tratine održavamo povećanjem pašnog opterećenja, odnosno više životinja po jedinici površine ili isključivanjem jednog dijela pašnjaka za košnju. 


Tagovi

Pašnjaci Radovi Proljetna ispaša Drljanje Gnojidba Kalcizacija Mehanizacija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba