Nekada su ih zvali "sirotinjske krave", a danas je kozje mlijeko duplo skuplje od kravljeg

Broj farmi koza sa visokom proizvodnjom mesa ili mlijeka u BiH danas se može nabrojati na prste dvije ruke. Jesu li i zašto zapostavljene u cjelokupnoj stočarskoj proizvodnji na ovim prostorima ? Vratimo li se 130 godina unazad, slika je bila potpuno drugačija. U austrougarskim spisama spominje se podatak od jedan milion i 430 hiljada grla, što je u tome periodu bilo više nego stanovništva !

Općenito kroz prošlost u kozarstvu je dominirao ekstenzivan tip držanja gdje su preovladavali različiti križanci lokalnih pasmina i uvoznih plemenitih. Ono se smatralo proizvodnjom niskog ulaganja, obzirom na skromne potrebe ovih životinja u ishrani i smještaju i većinom od prodaje mlijeka, sira, mesa i kože domaćinstvima su osiguravala određenu ekonomsku dobit.

Cijela Tuzla jednu kozu muzla

Ništa nije ostavilo tako negativan efekat i tako unazadilo ovu proizvodnju kod nas, kao donesena Uredba o zabrani držanja koza iz 1948. godine. Iz današnjeg ugla gledanja, razlog donošenja ovako rigorozne mjere, koja je ostavila nesagledive poslijedice, bila je besmislena i pod izgovorom da koze ispašom uništavaju mlada stabla i onemogućavaju obnavljanje šuma i proces pošumljavanja.

Dugo se ovaj dokument opravdavao time da je preporuka stigla direktno iz Ujedinjenih nacija za šire područje Mediterana, kao mjera protiv degradacije tla. U to vrijeme većina domaćinstava, posebno u kraškim područjima Hercegovine uzgajali su koze koje su bile najekonomičnija domaća životinja u tim predjelima, čime je Uredba o zabrani njihovog držanja najviše pogodila najsiromašnije slojeve društva u zabačenim i nepristupačnim krajevima. Išlo se do te mjere, da su ih tadašnje vlasti "otimale" od vlasnika i prodavali ih, a sredstva su se ubirala u općinske proračune.

Oni koji bi se oglušili o propise, bili su kažnjavani jednomjesečnim pritvorom. Bio je dopušten uzgoj samo sanske koze, švicarske plemenite pasmine i to samo u torovima, bez ispusta. Ipak, inat, tvrdoglavost i upornost našeg čovjeka pokazala se i u periodu zabrane držanja, kada su mnogi nabavljali bijele koze, kojima bi ostrugali rogove i ubacili u stado ovaca. Od tada datira i poznata izreka: "Cijela Tuzla jednu kozu muzla", gdje se jedan mještanin usprotivio i sačuvao ipak jednu.

Najmanje utrošene trave po 1l proizvedenog mlijeka

Riječ je o izuzetno zahvalnoj domaćoj životinji. Tako malo traži, a deseterostruko više vraća. Izuzetno skromnih zahtjeva, brsti lišće, pase kratku travu i za razliku od recimo krava i ovaca, troši najmanje količine trave po jednom litru proizvedenog mlijeka. Konzumira širi izbor različitih biljnih vrsta (opet za razliku od ovaca i krava), te može opstati na podnebljima sa oštrom i surovom klimom, odnosno, sa deficitarnom florom gdje druge domaće životinje ne mogu.

U kozlarstvu leži veliki potencijal

Ekstenzivan uzgoj zasniva se najviše na izvornim pasminama visoke otpornosti, jake konstitucije, malih zahtjeva prema ishrani i smještaju, te izuzetno velikog stepena prilagođavanja, kao i križanaca u tipu izvornih pasmina. Na ovim prostorima najzastupljenija je balkanska domaća koza i u manjoj mjeri križanci između balkanske domaće i nekih uvezenih visokomliječnih europskih pasmina.

Većinu vremena provode na ispaši, brsteći mlade biljke i nisko rastinje, uz dodatak manjih količina koncentrata pred početak pripusta i nakon jarenja.

Neopravdano zanemarena

Danas se najviše uzgajaju na području hercegovačkog krša, gdje imaju najznačajniju ekonomsku opravdanost u proizvodnji prvenstveno mlijeka i sira. Od nekadašnjih skoro 1,5 miliona grla, danas se procjenjuje da je negdje oko 70.000 samo u proizvodnji mlijeka i mesa. Izuzetan potencijal predstavljaju zakorovljena, neiskorištena i ekološki prihvatljiva područja za njihov uzgoj, međutim nema velikog interesovanja, iako koziji proizvodi imaju veću prodajnu cijenu u odnosu na kravlje.

Što je važno u stajskom uzgoju koza - savjeti za početnike

Pored povoljne biološke strukture, kozije mlijeko ima izuzetno terapeutsko djelovanje. Brzo je probavljivo, bogato kalcijem i željezom, suzbija pojavu kožnih i alergija dišnih organa, liječi bronhitis i u cjelini jača imunološki sistem. Danas, u jeku pandemije izazvane korona virusom, sve je traženije. Zbog svojih antiupalnih svojstava konzumiraju ga ljudi sa dijagnosticiranom upalom pluća. Kada se sve sagleda, koliko je malo zahtjevna životinja, a da višestruko vraća kroz mlijeko, mliječne proizvode, meso i kožu, neopravdan je davno urezani sinonim za nju poznat kao "sirotinjska krava".

Primjerice, danas pojedini gradovi pa čak i države iznajmljuju stada koza u svrhu čišćenja terena, staza i nacionalnih parkova od niskog rastinja čime se smanjuje rizik od požara, a ujedno se smanjuje i upotreba štetnih herbcida.