Miodrag je majstor svog zanata: "Dok god budem mogao šišaću ovce"

U nomenklaturi brojnih zanimanja sigurno ne postoji ovo, kojim se bavi zanatlija Miodrag Ćupović iz sela Gornja Rijeka u opštini Rudo. Zbog toga ćemo ga nazvati "frizer za ovce". Njegovo osnovno zanimanje, doduše sezonsko, da ovce, od ljetnih žega, oslobađa teške vune, a od njihovog vlasnika za to uzima svoj honorar.

Frizeraj ovaca

Iako je ovo, kako kaže, prljav posao on ga voli jer ga drugačije ne bi radio. Godišnje ošiša više od 1.500 ovaca.

"Za taj posao koristim nekoliko vrsta makaza i spravu koja se naziva 'ljube'. To je metalna šipka koja mi pomaže da ovce budu mirne pri šišanju jer im glavu ukliješti između dvije šipke", pojašnjava sistem za šišanje Ćupović i dodaje da su ovce u suštini mirne, osim onih koje se šišaju prvi put.

Postoje dvije vrste alata za vezivanje ovaca - takozvane ljube. Veoma su važne jer bi morao zvati i šegrta, kao što je dosad radio - jedan ovcu drži, a drugi je šiša.

Šišanje ovaca kao zanat se sve više gubi u regionu i takvi majstori su rijetki heroji stočarstva.

"Veoma je važno redovno šišati ovce. Prije svega, potrebno je zbog zdravlja stoke jer ih štiti od parazita i velike vrućine. Jedino je vuna neiskorištena. Većina nje završava na deponijama", kaže ovaj vješti frizer.

Vuna se može iskoristiti u vrtlarstvu i kao đubrivo

Ćupovića zanat ne drži na jednom mjestu. Šiša u selima ruđanske opštine, ali i zlatiborskog okruga. Cifra godišnjih friziranih predstavnika ovčijeg roda je zadivljujuća, a sve radi sa velikom ljubavlju.

Dok god budem mogao šišaću ovce

Šišači ovaca su ljudi koji ovaj fizički veoma zahtjevan i važan posao, obavljaju kako bi pomogli životinjama. Vrši se jednom godišnje i to najčešće u proljeće.

Ćupović kaže da će posao friziranja ovaca, koji mu je prije svega bio hobi, obavljati dok god bude mogao jer voli da se druži sa životinjama, a ima i određenu finansijsku korist. I sam posjeduje stado od preko 40 ovaca.