Ko ima veće magarce: Bosanci ili Hercegovci?

Autohtoni domaći magarac (Equus asinus), vitalan genetski resurs i nekada nezamjenjiva radna životinja u ruralnim sredinama, izdvaja se u Bosni i Hercegovini po svojim regionalnim morfološkim razlikama.

Rad grupe autora "Odnos visine grebena, obima prsa i dužine trupa kod ženki magaraca u tri regije Federacije BiH", koji je na Međunarodnom simpoziju o stanju i zaštiti autohtonih pasmina predstavila, Enesa Isaković iz Federalnog zavoda za poljoprivredu, otkriva da su geografski i ekološki faktori Hercegovine oblikovali magarice značajno manje konformacije u odnosu na bosanske regije.

Autori rada su: Sabahudin Tahmaz, Enesa Isaković, Nevenko Ćorluka, Toni Mikulić i Amel Hasić.

Mjereno 106 magarica

U istraživanju su morfometrijski analizirana tri ključna eksterijerna parametra – visina grebena, obim prsa i dužina trupa, na 106 ženskih grla magarca (starosti 3 do 12 godina) iz Centralne Bosne, Zapadne Bosne i Hercegovine.

Rezultati su pokazali statistički značajne razlike u visini grebena i obimu prsa između Hercegovine i bosanskih regija, dok je dužina trupa ostala uniformna.

"Dobili smo podatke da je u Centralnoj Bosni prosječna visina grebena 99,31 cm, za Zapadnu Bosnu 101,91 cm, što je najveća prosječna visina, a za Hercegovinu 93,23 cm, što je značajno manja prosječna visina magarica," istaknula je Isaković.

Razlike su se pokazale i kod obima prsa: "Prosječan obim prsa kod magarica u Zapadnoj i Centralnoj Bosni je prilični isti (oko 115 cm, op.a), dok su magarice u Hercegovine pokazale značajnu statističku značajnost, njihov obim prsa je bio prilično mali, 100,57 cm."

Ako država ne reaguje Bosanski brdski konj nestat će zajedno s uzgajivačima

Istraživači smatraju da su ove razlike posljedica adaptacije na specifične uslove.

"Vjerovatnoća da se razlike u visini grebena dešavaju slučajno je manja od 5%, što govori da se ne radi ni o kakvoj slučajnosti nego da su u igri neki drugi faktori", objasnila je Isaković, dodavši da je "kod obima prsa utvrđeno da nema statistički značajne razlike između bosanskih regija, dok je hercegovačka populacija pokazala značajnu statističku značajnost. Znači da se tu ne dešava ništa slučajno."

Zajedničko genetsko naslijeđe

Autori zaključuju da se niže vrijednosti kod hercegovačkih magarica mogu tumačiti kao adaptivni odgovor na specifične uslove krškog područja, uključujući topografiju terena, kvalitet pašnjaka i način iskorištavanja magaraca. Značajno manji obim prsa, može biti posljedica dugogodišnje selekcije i prilagodbe na teže radne zadatke na strmim terenima.

Parametar koji nije pokazao statistički značajne regionalne razlike bila je dužina trupa, sa sličnim prosječnim vrijednostima u sve tri regije (oko 105-107 cm).

"Kod dužine trupa imamo neku konstantnost bez obzira u kojoj se regiji nalazi", rekla je Isaković, dodajući da je dužina trupa "dosta više pod genetskim uticajem, bez obzira gdje se uzgajaju."

Ova uniformnost sugeriše da dužina trupa predstavlja konzervativniju morfološku osobinu kod ove vrste. Autori naglašavaju da to "ukazuje na zajedničko genetsko naslijeđe koje čini osnovu za razvoj jedinstvenog genetskog profila domaćeg magarca u FBiH."

Evo zašto se sve više farmera odlučuje za malo, čvrsto i otporno govedo

Zaključci rada imaju važne implikacije za programe očuvanja genetskih resursa i selekcije, ukazujući na potrebu za regionalno prilagođenim strategijama uzgoja i iskorištavanja.

Uzgajivači se moraju udružiti

Alen Jusupović iz Zavidovića, jedan je od vlasnika magaraca u BiH na čijoj su farmi izvršena mjerenja. Prema njegovim riječima, stručnjaci Federalnog zavoda za poljoprivredu su među prvima posjetili njegovu farmu i uradili prvo mjerenje magaraca.

"Uz pomoć njih, uz njihovu sugestiju smo i čipirali magarce, odnosno, to je jedini način obilježavanja kopitara u Bosni i Hercegovini, a i u svijetu. Od te 2017. godine pa do dan danas vodimo matrične knjige, nekad u budućnosti planiramo da utvrdimo i pedigre", kaže Jusupović dodavši kako "imamo magarce samo u tipu, a nemamo još uvijek u čistoj krvi."

S koze na magarca - na farmi grade i apartmane za goste

S tim u vezi, kako navodi, uzgajivači se moraju udružiti na nivou Bosne i Hercegovine. Također, ističe da je neophodno napraviti komercijalizaciju autohtoni pasmina, kako magaraca, tako i bosanskog brdskog konja, buše i tornjaka.

"Ne smije poticaj da bude svrha sam sebi, moramo nastupiti na tržište. Mi ne možemo puno proizvoditi, ali možemo malo i kvalitetno, specifično i da naš čovjek osjeti taj gastronomski doživljaj. Inovacija je bitna", zaključuje Jusupović.