Kako se može spriječiti poremećaj u reprodukciji kod mliječnih krava?

U intenzivnom uzgoju često se javlja problem poremećaja reprodukcije kod visokomliječnih krava i Kolubarski okrug nije izuzetak, ističe prof. dr Milan Maletić sa Fakulteta veterinarske medicine, Univerziteta u Beogradu.

"Ono što se mora naglasiti je, da se i dalje prave određene greške, prije svega u pripremi životinja u najkritičnijem periodu, a to je dvije do tri sedmice pred teljenje i prvih mjesec dana nakon toga. Reproduktivni poremećaji se najčešće javljaju u ovom periodu i na prvom mjestu je kondicija životinja, najčešće je u pitanju pregojenost. Kad krene teljenje svi metabolički i reproduktivni problemi postaju intenzivni, može se reći čak u jednoj sinergiji i to nikako nije dobro za životinje", kaže Maletić.

Uslovi držanja i ishrana 

Kod intenzivnog uzgoja mliječnih goveda, životinje su uglavnom smještene u štalama, što nije preporučljivo, pa se insistira da se životinje više kreću i borave na svježem zraku, a veoma je važno i da ishrana bude prilagođena. Kako objašnjava naš sagovornik, kada nastanu problemi, životinje onda kasnije ulaze u novi reproduktivni period i to može pratiti i finansijsko opterećenje farme.

Subakutna acidoza buraga - uzroci, simptomi i prevencija

"Kada nakon teljenja nastanu određeni problemi zbog kojih životinja kasnije ulazi u novi reproduktivni ciklus, to može imati višestruke posljedice na farmi na kojoj se vrši intenzivan uzgoj. Farmeri očekuju da krava već posle dva do tri mjeseca bude steona, a to se ne dešava, onda to može imati i finansijske posljedice."

Loši uslovi držanja mliječnih krava i neadekvatna ishrana, vodeći su uzroci poremećaja reprodukcije. Nedovoljna ili nepravilna ishrana u zimskom periodu može dovesti do neplodnosti grla i takvo stanje može potrajati sve do proljeća dok krave ne krenu na ispašu. Stručnjaci napominju i da nedostatak fosfora u obroku izaziva poremećaj u reproduktivnim organima, a nedostatak ovog minerala javlja se kada je sušna godina i kada je smanjen prinos stočne hrane.

"Kolege veterinari dobro poznaju ovu problematiku i dobro se bore sa njom na terenu. Ono što je važno je da se pokušava da se oplemeni genetika uvozom i implementacijom sjemena kvalitetnijih bikova", kaže Maletić i dodaje da se to prije svega odnosi na junice, na reproduktivni materijal i to je generalno dobro za stočarstvo.

Pad broja mliječnih grla ili stagnacija?

Ono što zabrinjava je, prema riječima profesora, pad broja grla u posljednje dvije decenije, ali smatra da trenutno postoji određena stagnacija.

"Ja se nadam da ćemo u narednim godinama moći da unaprijedimo i oplemenimo broj ove veoma važne kategorije životinja."

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbije je u 2022. godini bilo oko 850.000 goveda, a oko 400 hiljada su junice i krave.

"Ja ne znam da li su ti podaci tačni, statistika kaže da je to broj goveda, a treba podsjetiti da je do pre 15 godina u Srbiji bilo oko 800 hiljada je bilo mliječnih krava, a sigurno oko dva miliona ostalih kategorija goveda. Danas to, na žalost, nije tako. Razloge treba tražiti i u cijeni mlijeka na tržištu. Danas postoje subvencije i premije koje su veće nego što su bili prije nekoliko godina i koje su značajne za stočare i država treba da nastavi da ulaže u ovaj veoma važan segment poljoprivrede", zaključuje profesor Maletić.