• Problemi u poljoprivredi
  • 06.06.2019. 18:00

I Njemačka u problemima: Farmerica prešla sa svinja na kokoši, ništa se nije promijenilo?

Johanna Buntz je odlučila preuzeti posao svojih roditelja nakon srednje škole. Uz preuzimanje posla, studirala je i poljoprivredni marketing i menadžment kako bi naučila osigurati veću vrijednost svoje proizvodnje. I, dok je još studirala, odlučila je odustati od uzgoja svinja te prešla na ekološki uzgoj kokoši.

Foto: Pixabay/Ehrecke
  • 174
  • 17
  • 0

Mladi u poljoprivredi danas su rijetkost, ne samo u našoj zemlji nego diljem Evrope, a broj se sve više smanjuje. Ista je situacija i u Njemačkoj. Oni koji u toj zemlji odaberu poljoprivredu za svoj poziv, moraju se boriti s visokim troškovima nabave, kompliciranim birokratskim zahtjevima i skromnim prihodima. Poznata priča? Da čovjek ne povjeruje da se takve stvari događaju i u razvijenoj Njemačkoj čijem sustavu uređenja svi težimo. 

Naime, sektor poljoprivrede ni ondje se ne uspijeva prilagoditi novoj generaciji. Ili se nove generacije nikako ne mogu prilagoditi njemu. Nije u današnje vrijeme lako zamisliti dan u kojem, osim ako tome nisi naučen od malena, radiš od kada sunce izađe pa i do kasno u noć. I to u tvornici na otvorenom koja ne samo da ovisi o vremenskim (ne)prilikama nego i stalnim turbulencijama tržišta koje danas traži avokado, a sutra mikropovrće. 

Johanna Buntz preuzela obiteljsku farmu 

Prema statistikama Eurostata za 2016. godinu, samo je 11% svih poljoprivrednika u EU mlađe od 40 godina. Ipak, ima onih koji su sjajan primjer i ponos društva i poljoprivrede. 

Jedna od njemačkih mladih poljoprivrednica je Johanna Buntz koja je preuzela obiteljsku svinjogojsku farmu veličine 110 hektara u Švapskoj Juri (u saveznoj državi Baden-Württemberg) gdje je i odrasla. Pored toga, posljednjih 20 godina poslovanje je postalo neprofitabilno pa je proizvodnju trebalo dodatno proširiti, samo kako bi zadržali prihod, piše Euroactiv. Onda se pojavio i problem kada je mesnica kojoj su isporučivali, prestala otkupljivati njihovo meso jer im je bilo - preskupo. 

Rastrgani Nijemci: I jeli bi meso i čuvali okoliš

Johanna je odlučila preuzeti posao svojih roditelja nakon srednje škole. Kaže, roditelji nikada nisu vršili pritisak na nju, a uz preuzimanje posla, studirala je i poljoprivredni marketing i menadžment kako bi naučila osigurati veću vrijednost svoje proizvodnje. I, dok je još studirala, odlučila je odustati od uzgoja svinja te prešla na ekološki uzgoj kokoši. 

Sa svinja na kokoši 

Naime, mladi poljoprivrednici danas daju posebnu važnost održivosti u stočarstvu, a pored toga, mladoj je ženi lakše baratati s kokoškama nego sa svinjama od 120 kilograma. Buntz trenutno upravlja farmom uz pomoć majke, ali za nekoliko godina će ju u potpunosti preuzeti. Radi se o izuzetnom primjeru budući da nešto manje od 10% svih njemačkih farmi vode žene. Ova mlada žena kaže da do sada nikada nije doživjela diskriminaciju zbog toga što je farmerica i navodi samo jedan primjer gdje je osjetila razliku - kada ju je jedan čovjek fotografirao dok vozi traktor. 

Kod preuzimanja poljoprivrednih gospodarstava, mnogi se mladi poljoprivrednici suočavaju sa skupim ulaganjima. I Buntz je morala uložiti mnogo novca u tranziciju farme s investicijskim planom za 20 godina. 

Häusling: Treba više pomoći mladim poljoprivrednicima

Kako bi potaknula mlade ljude da postanu poljoprivrednici, EU nudi subvencije onima ispod 35 godina. Osim redovitih izravnih plaćanja, mladi poljoprivrednici dobivaju dodatnih 44 eura po hektaru. U Njemačkoj to znači da će ove godine za mlade poljoprivrednike otići gotovo 48 miliona eura. No, tek 1% izravnih plaćanja Njemačka dobiva iz budžeta Zajedničke poljoprivredne politike. Zato Evropsko vijeće mladih poljoprivrednika poziva da se u donošenju sljedećeg proračuna 4% sredstava ZPP-a rezervira za ovu populaciju. 

Budućnost je na selu! Kako diše EU?

Martin Häusling, glasnogovornik Zelenih/EFA-e za poljoprivredu u Evropskom parlamentu ističe kako potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva mogu iznositi do 30% i najveći dio tog novca bi bio usmjeren u nove tehnologije. Kaže kako je potrebno više podrške, posebno u promicanju novih ideja. 

"Na primjer, ako mlada osoba dođe s dobrim marketinškim konceptom, ali se smatra prerizičnim za banku, EU mora pomoći", kaže Häusling. 

Farmeri poput lutaka kojima upravljaju političari

Osim visokih ulaganja, Johanna Buntz se bori i sa zahtjevima koje jedan poljoprivrednik treba ispuniti što je, kako kaže, često zbunjujuće i složeno. Propisi o gnojivima, programi zaštite okoliša za pojedine zemlje i programi zaštite voda razlikuju se prema regijama, a opet su povezani. Program obveznog planiranja plodoreda je također teško riješiti ako se žele uzeti u obzir svi zakonski zahtjevi, biološke veze i ekonomski aspekti, kazala je. 

"Političari postavljaju ciljeve, a mi, farmeri smo poput lutaka kojima upravljaju. Naš manevarski prostor postaje sve ograničeniji", pojašnjava Buntz pojasnivši kako ju iritira ovisnost o subvencijama ZPP-a. 

Rješenje problema Buntz, a i mnogi drugi mladi poljoprivrednici vide u skraćivanju lanaca vrijednosti gdje prerađivačka industrija i maloprodaja ne bi dobile toliki dio profita od poljoprivrednih proizvoda. Da bi se to dogodilo, cijene održivih i organskih proizvoda bi se morale povećati što, kako ona tvrdi, kupci nisu spremni. 

Za svaki dolar potrošen na hranu američki poljoprivrednik dobije tek 7,8 centi

S druge strane, Häusling ne podržava ovaj argument. "Sve dok je naše društvo srpemno baciti 30% hrane, nekoliko dodatnih centi nije valjani argument."

I zaista, kao da živimo u potpunom raskoraku sa stvarnošću gdje bi smo kao potrošači htjeli jesti domaću, zdravu hranu za koju se žalimo kako je preskupa. Istovremeno kupujemo gomilu bespotrebnih stvari i(li) jeftine hrane koja često završi u smeću. S druge strane, niti poljoprivrednici nisu spremni za nove načine komunikacije i tržišne politike. Najčešće čekaju da im kupac sam dođe umjesto da sami pokušaju doći do kupca, pa makar i na kućni prag. 

Nadam se kako ćemo se uskoro sresti na pola puta jer ako se nastavi pad broja mladih poljoprivrednika, neće nam tko imati proizvesti hranu. 


Tagovi

Problemi u poljoprivredi ZPP Martin Häusling Njemačka poljoprivreda Johanna Buntz Subvencije CAP Obiteljska farma Birokracija


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi