Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Metan u stočarstvu
  • 13.12.2021. 12:00

Hrvoje Ciganović: Genetikom možemo utjecati na smanjenje metana

Znamo da proizvodnja metana ima visoku korespodenciju s konverzijom hrane koja se genetski prenosi na potomstvo. Ako selekciju vršimo na "efikasne krave", zasigurno pozitivno utječemo na smanjenu emisiju stakleničkih plinova, ističe dr.med.vet. Hrvoje Ciganović.

Foto: Depositphotos/PhillipMinnis/Pixell/DavorJavorovic
  • 555
  • 113
  • 0

Svjedoci smo klimatskih promjena koje sa sobom donose sve toplija proljeća, sušna ljeta, neravnomjernu raspoređenost padalina što znatno utječe na uzgoj travnjaka, hranidbu, ispašu u ekstenzivnom uzgoju. Iste te promjene pred stočare donose nove izazove. Već godinama slušamo kako je ova grana poljoprivrede jedan od najvećih krivaca za emisije metana u atmosferu. Istovremeno, na svijetu je sve više ljudi, a potrebe za hranom sve veće. 

Dr.med.vet. Hrvoje Ciganović, stručnjak za genetiku, ističe kako će se sve ovo znatno odraziti na stočarstvo. Kako kaže, samo je pitanje koliki će udio stočari morati platiti i do koje mjere će morati ići. 

Ciganović: Farmeri će biti lake mete

Što možemo očekivati? Čini se da su stočari na prvoj liniji?

S porastom broja ljudi možemo očekivati i veće vremenske katastrofe, epidemije, bolesti, suše i ostalo, a hranu će biti teže proizvesti. U svemu tome smo na dnu europske ljestvice što se tiče broja, posebno mliječnih krava, a u zemljama u okruženju situacija je i lošija.

Ako idemo istim putem, odnosno jednakim udjelom smanjivanja broja krava u cijeloj Europi, u prvoj fazi ćemo ostati bez ovo malo preostalih, odnosno mlijeko i mliječne proizvode ćemo uvoziti iz tih zemalja. 

Još više mlijeka ćemo uvoziti? (Foto: Depositphotos/praewa_koreashopping)

Naravno, kao i uvijek taj put će vjerojatno određivati i definirati političari u suradnji sa svjetskim moćnicima gdje će zasigurno naši preostali farmeri biti lake mete. Pitanje je do koje mjere smo kao proizvođači hrane spremni sudjelovati? Koliko su prosječni potrošači mlijeka, mesa i njihovih proizvoda spremni u tome sudjelovati? Treba li krenuti s gašenjem preostalih farmi krava koje proizvode mlijeko za prehranu ljudi, a nemoguće ga je proizvesti na neki drugi način, dok se zagovaratelji takvog načina smanjenja emisije stakleničkih plinova uz strah od krava-monstruma voze po svijetu u privatnim zrakoplovima koji ispuštaju do dvije tone CO2 na sat, a na njihovom meniju su uredno meso, mlijeko i mliječni proizvodi.

Na političare teško možemo utjecati, no, što stočari mogu napraviti kako optimizirali svoju proizvodnju u odnosu na klimatske promjene. Koje greške izbjeći kada je riječ o upravljanju pašnjacima i travnjacima?

Teško je nešto drastično promijeniti. Živimo u podneblju koje je izloženo velikim sušama. Eventualno se može ulagati u navodnjavanja, pregonske pašnjake i sl. Navodnjavanje s druge strane troši fosilna goriva, tu je jako malo obnovljivih izvora energije. Trave jako teško podnose visoke temperature preko ljeta, dok je na sjeveru Europe drukčije. Svima je važna dobrobit životinja jer kada su životinje sretne farmeri su još sretniji, nitko ne voli imati bolesnu i iscrpljenu stoku, posebno oni koji su stalno s njima. 

Direktive nalažu malo životinja po hektaru

Spomenuli ste pregonske pašnjake. Taj se koncept korištenja rijetko koristi. Je li u pitanju needuciranost ili nešto drugo? 

Ne, nije problem needuciranost nego agrarna politika i loša raspoređeno poljoprivredno zemljište. Prvo što trebamo za proizvodnju krmiva i same pašnjake je zemljište. Direktive su takve da jako malo životinja dolazi po hektaru, što ne možemo udovoljiti jer nemamo osnovu. Tu je početak problema. 

Za pašnjake je potrebno zemljište (Foto: Depositphotos/Marion_Smith)

Europska komisija svojim Zelenim planom i nedavno usvojenom reformom ZPP-a potiče ekstenzivan uzgoj u stočarstvu. Istovremeno znamo da goveda lakše trpe niže nego visoke temperature. Koje bi pasmine trebalo držati, a da se istovremeno zadovolji i potreba za ekstenzivnim uzgojem, ali i lakše podnošenje prilika koje sa sobom donose klimatske promjene?

Teško se možemo uspoređivati sa zapadnim zemljama. Nizozemska, primjerice, ima 1.600.000 mliječnih krava na oko 16 milijuna ljudi što iznosi 0,1 kravu po glavi stanovnika. Slična situacija je i u ostalim razvijenim zemljama.

Naravno da treba poboljšati zdravlje životinja, da one budu vani, na sve paziti, da mlijeko bude što zdravije, oslobođeno svih rezidua, ali moramo gledati i na samodostatnost proizvodnje. 

Selekciju vršiti na "efikasne krave"

Vratimo se na metan. Koje su to pasmine kojima bismo mogli dostići veću proizvodnju s manje emitiranja tog plina u godinama koje dolaze?

Da, krave, prvenstveno holstein, su zasigurno veći proizvođač metana čiji udio u ukupnim stakleničkim plinovima iznosi oko 16 posto, a u atmosferi se zadržava desetak godina.

Tu se može utjecati s genetikom. Naime, znamo da  proizvodnja metana ima visoku korespodenciju s konverzijom hrane koja se genetski prenosi na potomstvo, odnosno nasljedna je. Znači, ako selekciju vršimo na "efikasne krave" ili climate friendly cows, zasigurno pozitivno utječemo na smanjenu emisiju stakleničkih plinova, u ovom slučaju metana.

Metan se stvara u buragu krave (Foto: M.C.Celić)

Jedan od primjera je koncept ProCross. Radi se o križanju tri visokomliječne pasmine krava na strogo određen način. Rezultat tog koncepta su krave s visokom otpornošću prema bolestima dok se istodobno proizvodnja mlijeka u životnom vijeku povećava. Na taj način dobivamo krave kod kojih je uvelike smanjena upotreba svih hormona i antibiotika, krave su puno zdravije i otpornije prema klimatskim promjenama. Sve proizvedeno mlijeko je bez rezidua, odnosno zdravije i sigurnije za ljudsku upotrebu. 

Upravo zbog emisije stakleničkih plinova, u ovom slučaju metana, sve više farmi širom svijeta se već odlučilo za ovaj koncept jer je tu konverzija hrane znatno bolja, a samim time proizvodnja tog plina kod tih krava manja za oko 6 posto.

Mesne pasmine traže puno zemlje

Što je s pasminama za meso i mesne proizvode? Kakva je situacija s tom proizvodnjom?

Oni su manji proizvođač metana. Krava većinu hrane koju pojede, koristi za proizvodnju mlijeka, a manji za održive potrebe, odnosno rast. Kada je riječ o ekstenzivnom uzgoju, vežemo ih uz krajolik koji je za njih stvoren.

Sol, ispravna voda i dovoljno stelje - što sve treba stoka zimi?

Te pasmine traže puno zemlje za pašnjake. U Skandinaviji je to došlo do ispod dvije krave po hektaru. Ako ćete imati sto krava, onda znamo koliko je zemlje potrebno. Dakle, ta je proizvodnja specifična za druge zemlje koje imaju površine koje nisu iskoristive za ratarske svrhe, koje imaju jeftinija tla, s brežuljcima, brdima gdje se ne može ništa drugo raditi. 


Tagovi

Hrvoje Ciganović Metan Stočarstvo Mliječne krave Ekstenzivan uzgoj Genetika Climate friendly cows Efikasne krave Mlijeko bez rezidua Dobrobit životinja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: [email protected] web: https://www.agroklub.ba

Kako komentirate otkupnu cijenu stoke?

23


Glasova: 15

Sramotno niska 65,2%

Glasova: 5

Nije dostatna, ali preživjet ćemo 21,7%

Glasova: 3

OK je s obzirom na troškove uzgoja 13,0%

Pregled ankete

Pregled ankete